Nova godina, novi zakoni

S početkom 2011. na snagu u Hrvatskoj stupa niz novih zakona pa će tako primjerice hrvatski građani od sada moći slobodno otvarati račune u inozemstvu, dizati kredite i obavljati platni promet, ovrhe će ubuduće provoditi Fina, dok umirovljenici ne mogu računati na usklađivanje mirovina. Počinje se s punom primjenom OIB-a, koji će se koristiti i pri upisu u zemljišne knjige. Na snagu stupa i novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a prema kojem će te ovrhe ubuduće provoditi Financijska agencija. Osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, ovrha će se moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava. Počinje se primjenjivati i novi Zakon o državnoj potpori i ruralnom razvoju, ukida se kompromitirani Hrvatski fond za privatizaciju ...

NOVI ZAKONI

Građani će moći otvarati račune u inozemstvu

Piše: Biljana Bašić, Tomislav Pili / Vjesnik
Izvori: Vjesnik, Hina

Već uobičajeno, 1. siječnja stupa na snagu niz novih zakona, koji će više ili manje utjecati na svakodnevni život građana. Od početka godine hrvatski državljani moći će otvarati račune i dizati kredite i u inozemnim bankama, te obavljati platni promet, što proizlazi iz izmjena Zakona o deviznom poslovanju.

financije

Neki će tu pogodnost vjerojatno iskoristiti kako bi krenuli u potragu za jeftinijim kreditima diljem svijeta jer za to više ne postoje zakonska ograničenja.

Onima koji su se preračunali, pa podizali kredite ili ulazili u druga zaduženja iznad svojih mogućnosti, život bi mogao zagorčati novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Najveća je novost da će se osim novčanih sredstava sa svih kunskih i deviznih računa ovršenika, moći plijeniti i novac sa štednih uloga, te oročena novčana sredstva bez suglasnosti ovršenika. Novost je i da će se sve ovrhe prenijeti s banaka na Finu.

Počinje se primjenjivati i novi Zakon o platnom prometu, koji ponajprije definira platne usluge i one koji su ih ovlašteni pružati. Širi se paleta platnih usluga za građane i tvrtke, te će uključivati vođenje računa, kartična plaćanja, novčane pošiljke, naplatu, te transakcije koje se provode preko mobitela, primjerice za plaćanje parkinga ili javnog prijevoza.

Za razliku od aktualnog, novi zakon prvi put na jedinstveni način uređuje domaći i platni promet s inozemstvom.

U ovaj zakonski spektar može se uvrstiti i novi Zakon o elektroničkom novcu, koji precizira baratanje elektroničkim novcem, uvjete za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronički novac, te uvjete pod kojim te institucije sa sjedištem u inozemstvu mogu poslovati u Hrvatskoj.

Važan je Zakon o upravljanju državnom imovinom, prema kojem od 1. siječnja 2011. poslove Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom preuzima jedinstvena Agencija za upravljanje državnom imovinom. Agencija će biti uključena u restrukturiranje i sanaciju problematičnih tvrtki u državnom vlasništvu. Njome će upravljati ravnatelj i upravno vijeće od sedam članova koje imenuje Vlada.

Početkom godine počinje se primjenjivati Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. Njime se uređuju izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja, posebna potpora poljoprivredi, te upravni i inspekcijski nadzor.

Zakon je usklađen s direktivama Unije i trebao bi osigurati jasnije trošenje proračunskog novca za poljoprivredu. Državna potpora obuhvaća: izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja, te mjere posebne potpore poljoprivredi.

Prema zakonu, korisnici izravnih plaćanja su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja se bave poljoprivredom.

Registar državnih potpora poljoprivredi vodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Način vođenja registra, prijavljivanja i izvještavanja o dodijeljenim državnim potporama, propisuje ministar posebnim pravilnikom.

Prema Zakonu o trošarinama, od početka iduće godine trošarina na sitno rezani duhan raste sa 136 kuna na 234 kune, a na ostali duhan za pušenje sa 92 na 146 kuna.

novi zakoni

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. siječnja se u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja reguliraju i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Rok prijave za obvezno zdravstveno osiguranje sa sadašnjih 15 smanjuje se na osam dana.

Novost je i obveza Porezne uprave da do dvadesetog u mjesecu dostavi HZZO-u sve evidencije za prethodni mjesec koje se odnose na uplatu doprinosa i ostalih prihoda zdravstvenog osiguranja.

Ni u idućoj godini mirovine se neće dva puta godišnje usklađivati s rastom plaća i potrošačkih cijena, prema Zakonu o odgodi usklađivanja mirovina.

U idućoj godini smanjuje se i broj županijskih državnih odvjetništava, sa 21 na 15, a ostaju tužiteljstva u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Karlovcu, Sisku, Puli, Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Dubrovniku, Šibeniku, Varaždinu, Vukovaru i Velikoj Gorici.

Na snagu stupa i nekoliko novih pravilnika koji preciziraju provedbu zakona. Novim pravilnikom koji stupa na snagu 1. siječnja, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) smanjila je naknade telekom operatorima i pružateljima poštanskih usluga i više od 17 posto.

Najviše su, za 17,3 posto, smanjene naknade operatorima usluga u mrežama pokretnih elektroničkih komunikacija koje plaćaju za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom.

Radioamateri će ubuduće biti izuzeti od plaćanja naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra. Dosad je naknada bila 25 kuna za osobnu, te klupsku amatersku radijsku postaju, a 100 kuna se plaćalo za ostale amaterske radijske postaje.

Novi pravilnik također donosi i pojednostavljenje izračuna naknada za dodjelu i uporabu radiofrekvencijskog spektra, a koji će pravičnije raspodijeliti troškove korisnika koji se njime služe.

Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave očevidnika, iskrcajne deklaracije i izvješća o ulovu u gospodarskom ribolovu koji stupa na snagu početkom iduće godine, propisuju se izvješća o ulovu koja moraju voditi pravne i fizičke osobe koje se profesionalno bave ribolovom.

U primjeni je i novi Pravilnik o dodjeli zvanja profesor emeritus, koji je donijelo Sveučilište u Zagrebu.

Kao rezultat usklađivanja naših propisa s Direktivom 2000/54/EC Europske unije, od 1. siječnja počinje se primjenjivati Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu.

Pravilnikom su utvrđena načela i mjere zaštite na radu pri uporabi opasnih kemikalija koje osiguravaju sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radu. Pravilnik je dobrodošao s obzirom na široku primjenu bioloških agensa, osobito mikroorganizama u proizvodnji lijekova, hrane, pića, istraživačkim i biološkim laboratorijima, te na izloženost biološkim agensima u veterinarskim i zdravstvenim ustanovama.

Donijete su i tri nove uredbe o visini naknade za korištenje, uređenje i zaštitu voda koje se počinju primjenjivati početkom 2011.


Manje papirologije i čekanja

Početak 2011. godine donosi novost bitnu za građane, a to je potpuni prijelaz svih državnih institucija na sustav osobnog identifikacijskog broja (OIB).

Uvođenje OIB-a počelo je prošle godine stupanjem na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju donesenog 2008. godine. OIB se počeo uvoditi 1. siječnja 2009. kao stalna oznaka osoba u pravnom sustavu Republike Hrvatske, što bi značilo da sva tijela javne uprave upisuju građane u sve službene evidencije upravo putem OIB-a.

rob

»Ovakvim jednoznačnim upisom osoba stvoreni su preduvjeti za informatičku razmjenu podataka iz službenih evidencija između tijela javne vlasti«, ističu u Ministarstvu financija.

Na taj način omogućeno je da se informatičkim putem dobiju podaci potrebni za pravodobnu i dosljednu provedbu upravnih, poreznih, kaznenih i drugih postupaka. Istodobno su olakšani i ubrzani postupci koji se vode pred tijelima javne vlasti radi ostvarivanja raznih prava.

U Poreznoj upravi ističu da je informatičkom razmjenom podataka omogućeno da se podaci iz službenih evidencija razmjenjuju među tijelima, a ne traženjem od stranaka.

»Dakle, građani će putem OIB-a brže i lakše ostvarivati svoja prava, što utječe i na smanjivanje administracije i papirologije, čekanja u redovima te iznosa plaćanja upravnih pristojbi«, tvrde poreznici.

Puna primjena OIB-a za državu znači povećanje učinkovitosti državnih institucija, osiguravanje preduvjeta za pravedan sustav socijalnih davanja te bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba te prilivom i tijekom novca. To je, smatraju u Poreznoj upravi, ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije.

Drugi važan aspekt uvođenja OIB-a je njegova primjena pri upisu u zemljišne knjige. Od 1. siječnja prošle godine svi novi upisi u zemljišne knjige vrše se putem OIB-a kao jedinstvenog identifikatora. Nakon donošenja Zakona o osobnom identifikacijskom broju donesene su izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama.

Tim je izmjenama propisano da u privatnim ispravama na temelju kojih se dopušta uknjižba u zemljišne knjige, a koje su nastale nakon stupanja na snagu toga zakona, mora biti naveden OIB svih stranaka u postupku, pojasnio je Zoran Avramović, načelnik Sektora za zemljišnoknjižno pravo u Ministarstvu pravosuđa.

»U odnosu na ranije upisane podatke, u zemljišnoj knjizi postoje zapisi u kojima je uz ime vlasnika i ovlaštenika naveden i njegov JMBG. U tim je slučajevima Ministarstvo pravosuđa uparivanjem tih brojeva s centralnim registrom OIB-a upisalo osobni identifikacijski broj osobama koje u zemljišnoj knjizi imaju upisan JMBG«, kazao je Avramović.

Što se tiče pravnih osoba koje su imale upisan matični ili statistički broj, povlačenjem podataka iz sudskog registra trgovačkih sudova u zemljišne je knjige upisan i njihov OIB.

Povezani članci

Who's Online

We have 399 guests and no members online