Ivica Puljak: Naši mladi ljudi ne trebaju imati kompleks niže vrijednosti
- Details
- Rubrika: Znanost
- Datum: 26 Lipanj 2011
- Čitanja: 3385
Prof. dr. Ivica Puljak, jedan od omiljenih profesora fizike na FESB-u dobitnik je nagrade za znanost "Slobodne Dalmacije", zahvaljujući i svojem 17-godišnjemu angažmanu u ženevskom CERN-u, Europskom centru za nuklearna istraživanja u Švicarskoj gdje se u sklopu LHC projekta pokušavaju otkriti tajne svemira. Odličan povod da Merien Ilić, novinarka splitskog dnevnika, popriča i zabilježi razgovor s splitskim znanstvenikom i Jeseničkim zetom ...
IVICA PULJAK
'Naši mladi ljudi ne trebaju imati kompleks niže vrijednosti'
Piše: Merien Ilić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija
Kada sam išao u osnovnu školu, mislio sam da su znanstvenici neki superinteligentni ljudi koje nikad neću upoznati. Evo, sada s još dvadesetak kolega radim s tim znanstvenicima, koji su zapravo posve normalni ljudi iza kojih stoje veliki rad, motiv i podrška okoline.
Upravo to su kriteriji koji svakog mogu dovesti u tu ekipu zaduženu za najveće svjetske eksperimente. Stoga, naši mladi ljudi ne trebaju imati kompleks niže vrijednosti jer se sve može ostvariti bez obzira na uvjete, ali samo uz rad, motiv i podršku – rekao je prof. dr. Ivica Puljak, jedan od omiljenih profesora fizike na splitskom FESB-u, koji je dobio ovogodišnju nagradu za znanost od našeg lista, posebice zahvaljujući svojemu angažmanu, čak 17-godišnjemu, u ženevskom CERN-u, Europskom centru za nuklearna istraživanja u Švicarskoj gdje se u sklopu LHC projekta pokušavaju otkriti tajne svemira.
Fizika velikog i fizika malog
- U najvećem akceleratoru na svijetu proizvode se energijski uvjeti koji su vladali prije 13,7 milijardi godina, vrlo blizu samom trenutku stvaranja svemira u velikom prasku. Ove godine orijentirani smo na ispitivanje najsićušnijih dijelova materije vraćajući se daleko u prošlost, na početak svemira.
S druge strane angažiran sam i na Kanarskim otocima gdje pomoću teleskopa za gama astronomiju ispitujemo najveće udaljenosti u svemiru, i to na sličan način kao što radi detektor u CERN-u. To pokazuje kako se fizika velikog i fizika malog zapravo susreću, govori Puljak.
SD: Na koji način se vraćate u prošlost u Ženevi?
- Stvarajući ponovno iste uvjete kao u prošlosti, proučavamo početak svemira, otkrivamo podrijetlo mase svih elementarnih čestica i ispitujemo postoje li nove čestice ili možda dodatne dimenzije prostora.
Da pojasnim, jedan od ciljeva je pronaći antimateriju. Ona postoji, ali u malim količinama, primjerice u kozmičkim zrakama, u središtima svijeta, te svuda oko nas jer se nanovo stvara, no u početku svemira nje je postojalo koliko i materije.
Iduća godina na CERN-u bit će u znaku potrage za Higgsovim bozonom, hipotetskom česticom koja je ključ za razumijevanje mase. To je jedno od najvažnijih neodgovorenih pitanja u modernoj znanosti. Teorijski ju je još 1964. godine predvidio britanski fizičar Peter Higgs.
SD: Imaju li ta istraživanja izravnu primjenu?
- Ne, no treba znati, kad se rade velika istraživanja, konstruiraju se novi uređaji koji se poslije koriste u drugim područjima, primjerice, medicini. Recimo, antimaterija se koristi u PET skenerima...
Rad na akceleratorima
Radi se i na novim uređajima koji će objediniti PET, CT i magnetsku rezonanciju kako bi istodobno izmjerili sastav tijela i funkcionalnost dijelova organizma. U upotrebi je i hadronska terapija u kojoj uništavate tumor tako da ga ozračite, a većina akceleratora u svijetu se koristi za to.
Znam da se radi i na novim vrstama akceleratora koji minimalno uništavaju okolno tkivo djelujući ubojito za tumore. Recimo, jedan takav u Austriji stoji 100 milijuna eura.
SD: Može li se akcelerator u CERN-u potrošiti?
On će raditi još 20 do 30 godina, a nakon toga gradit ćemo novu generaciju akceleratora. U svijetu postoji 19 tisuća akceleratora, a ovaj u Ženevi je najveći. Njih devet tisuća koristi se u medicini, a samo nekoliko za ovakva istraživanja kao što mi radimo.
Sada razmišljamo o ideji izgradnje linearnog akceleratora dugog oko 40 kilometara, no on opet ovisi o tome što ćemo pronaći s ovim u CERN-u.
Fizičari dobro žive
Primijetio sam porast zanimanja za prirodne znanosti kod mladih ljudi, ali mi se čini da ih roditelji odvlače od toga. Treba znati da danas na birou nema nezaposlenih fizičara i svi dobro žive.
U SAD-u 80 posto roditelja želi da im djeca postanu znanstvenici, a kod nas tek 20 posto. Kao da zaboravljamo da su znanost i visoka tehnologija budućnost ove zemlje, a time i njezinih mladih naraštaja.
Hrvatski suradnici
Moje kolege u CERN-u imaju želju proširiti krug suradnika s ljudima iz Hrvatske. Želimo tamo dovesti što više mladih ljudi koji će u CERN-u dobiti najbolju moguću edukaciju.
Naravno, to je moguće putem raznih stipendija no situaciju nam usporava činjenica što Hrvatska još nije članica CERN-a.