Kultura

Film u CZK Omiš: Bilo jednom u Hrvatskoj

2024-01-15T11:35:07+00:00

Povodom obilježavanja dana međunarodnog priznanja Lijepe naše u ugpodo klimatiziranoj dvorani Centra za kulturu Omiš u nekadašnjem Glagoljaškom sjemeništu pogledajte film Jakova Sedlara "Bilo jednom u Hrvatskoj".

In memoriam: Stipe Ercegović (1948. – 2023.)

2024-01-07T22:41:58+00:00

Krajem prošle godine, 30. prosinca, u 76. godini života, u Beogradu preminuo je redatelj dokumentarnih i igranih filmova Stipe Ercegović, podrijetlom iz Krila Jesenice.
Autor je dva TV igrana filma koji su osvojili nekoliko nagrada na festivalima kratkog metra. Snimao je dokumentarne filmove i priloge za dvije najveće regionalne televizijske kuće – RTS i HRT. Za RTS snimao je priloge za emisiju Verski mozaik, tj. vjerski program te televizije. Snimio je preko 50 desetominutnih priloga o kršćanskim crkvama na području Beograda, Vojvodine i Srbije.
U dijelu karijere usmjerio na snimanje serijala filmova o znamenitim Hrvatima iz Vojvodine i Srbije, kao i o znamenitim Hrvatima koji su živjeli i stvarali svoja djela na prostoru Srbije. U produkciji HRT-a 2006. snimljen je film Srijem u vremenu i prostoru koji je na toj televiziji emitiran u više navrata. Godine 2014. snimio je dokumentarno-igrani film Ilija Okrugić – domovino slatko milovanje a 2020. dokumentarac Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije. U navedenom serijalu planirani su biti zastupljeni i znameniti Hrvati poput Antuna Gustava Matoša, Josifa Pančića, Tina Ujevića, Stipana (Stjepana) Filipovića, Ivana Meštrovića, Stanislava Prepreka i drugih.
U svojim filmskim ostvarenjima bavio se i temama iz obiteljskoga zavičaja (Jesenice u Hrvatskoj). Godine 2005. snimio je dokumentarac Tko je bio Mate Brničević? a 2010. premijerno je prikazan njegov dokumentarni film Jesenice – Sumpetar, ljubav duha i kamena.
Stipe Ercegović je bio vrlo aktivan i u hrvatskim udrugama, a kao istaknuti kulturni i filmski djelatnik radio je na jačanju srpsko-hrvatskih veza...

Godina Marka Marulića

2024-01-05T16:39:19+00:00

Prigodom obilježavanja velikog jubileja 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti, istaknutog predstavnika europskoga kršćanskoga humanizma i renesansne epike, Marka Marulića, u Književnom krugu Split održana je svečanost otvorenja "Godine Marka Marulića". Uvodno su studenti Umjetničke akademije pročitali ulomak iz Marulićeve "Judite“, "Molitva“, a potom je sve uzvanike pozdravio predsjednik Književnog kruga Marko Trogrlić izrazivši uvjerenje da će "Marulićev lik i djelo i nadalje svijetliti“.
U "Godini Marka Marulića“ tijekom cijele 2024. godine, diljem Hrvatske, održavat će se program raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama - od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanje na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija.
Iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavili su pokretanje mrežne stranice Instituta – marulić.hr – izvornik, transkripciju i prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik "Judite“.

Javni poziv umjetnicima za izložbu slika i skulptura na temu "Poljica. Narodni život i običaji"

2024-01-03T10:58:10+00:00

Poljička likovna udruga "Krug" Dugi Rat prvog dana novog Lita Gospodnjeg 2024. objavila je Javni poziv umjetnicima za izložbu slika i skulptura na temu "Poljica. Narodni život i običaji". Na poziv se mogu prijaviti i sudjelovati svi umjetnici bez ikakvog ograničenja. Fotografije likovnih radova i skulptura šalju se na e-mail: krugdugirat @ gmail.com , a trebaju biti kvalitetno snimljene te u nazivu sadržavati ime i prezime autora, naziv rada, tehnika i dimenzije. Prijave se primaju, nije šala, do 01.04.2024.
Odabir radova za Izložbu izvršiti će Prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od dva do tri člana odabrana između eminentnih i profesionalnih djelatnika iz područja likovne umjetnosti. Odluke Prosudbenog povjerenstva su konačne.
Odabrani autori biti će obaviješteni o izboru do 04.04.2024. Opremljeni radovi se šalju na adresu: Poljička likovna udruga "Krug", Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat ili dostavljaju osobno. Radovi upućeni dostavnim službama trebaju biti isporučeni do 12.04. 2024.
Izložba će biti priređena 19. travnja u Galeriji KRUG Dugi Rat u čast Sv. Jure nebeskog zaštitnika Poljica.
Dostava odabranih radova za Izložbu je o trošku autora. Povratak radova poslije Izložbe je o trošku organizatora. Ukoliko se pokaže interes za postavljanje Izložbe u drugim Izlagačkim prostorima izložbe će se prirediti o trošku PLU Krug. Cilj Izložbe je promocija Poljica, umjetnika i njegovog djela.

Ljubitelji čitanja su odabrali: 10 knjiga koje su ih 2023. oduševile

2023-12-31T06:47:41+00:00

Ljubitelji čitanja s popularne društvene mreže Goodreads su odabrali 10 knjiga koje su ih 2023. godine oduševile i preporučuju ih svima. U različitim su žanrovima, sve su toplo preporučili u svojim osvrtima, a idealne su i za one mlađe i malo starije čitatelje. Evo popisa po broju glasova čitatelja:

1. Rebecca Yarros: Četvrto krilo / Fourth Wing
2. Emily Henry: Sretno mjesto / Happy Place
3. Ali Hazelwood: Love, Theoretically
4. Lisa Jewell: Sve ovo je laž / None of This is True
5. Riley Sager: Preživjele / The Onlz One Left
6. Britney Spears: Žena u meni / The Woman in Me
7. Rebecca Ross: Divine Rivals
8. Holly Black: The Stolen Heir
9. Freida McFadden: The Housemaid's Secret
10. Emilia Hart: Weyward

Najbolje po kategorijama

Najbolja publicistika: Matthew Desmond: Poverty by America - "Sociolog i dobitnik Pulitzerove nagrade Matthew Desmond ovogodišnju je nagradu zaslužio knjigom koju će budući povjesničari citirati generacijama. Desmond postavlja neka vrlo neugodna pitanja o siromaštvu u Sjedinjenim Državama, a zatim se uvjerljivo zalaže za hrabri novi program zajedničkog prosperiteta."
...

Čikina top lista: Najbolji glazbeni albumi u 2023.

2023-12-31T04:18:15+00:00

Vinogradarskim rječnikom rečeno (jer prekoputa je konoba najboljeg dugoratskog vinogradara i vinara), bila je ovo dobra godina! Rodilo je obilato. Samo što ovdje ne pričamo o plavcu ili pošipu, nego o glazbenim izdanjima u godini na izmaku. Nije bilo jednostavno, a ni lako iz takvog uroda odabrati samo ono najbolje. Malo je falilo da ovog Adventa našu tradicionalnu listu najboljih albuma u godina na izmaku proširimo na više desetaka, umjesto uobičajenih petnaestak mjesta. Ali oduprli smo se iskušenju, neka su uistinu sjajna izdanja i otpala, tako da se sada pred vama nalaze isključivo ona iznimna. Naći ćete među njima neke već dobro poznate veterane, ali i neke nove klince, ima tu i popa i metala, grubih kauboja, al i nekih finih dama, tako da smo sigurni da vam barem nešto od tog širokog izbora može poslužiti i kao glazbena kulisa dok u Pina mumate kobasice uz kuhano vino ili zamatate poklone za vaše najmilije. Naravno, u onim rijetki trenucima kad se ne vrte "Last Christmas" ili "All I Want For Christmas Is You". Pa krenimo onda redom, kao i obično – od odličnoga prema najboljem...

Booksa: Raskošna filmska 2023.!

2023-12-31T02:12:37+00:00

TV-serija ima sva sila, najviše je onih o zločinima, stvarnim ili izmišljenim, te postapokaliptičnih serija kojih nikad dosta. Na neki način, osim za zabavu, one nam sve više služe i kao svojevrsna priprema, trening za moguću stvarnu apokalipsu ili poluapokalipsu, pa ako preživimo, da vidimo kako bismo mogli i dalje preživljavati..
Filmska 2023. bila je bogatija nego što se čini. Nove radove ove godine predstavili su i veliki majstori(ce) filmskog pripovijedanja kao npr.: Wim Wenders, David Fincher, Martin Scorsese, Alexander Payne, Christopher Nolan, Todd Haynes, Radu Jude, Nuri Bilge Ceylan, Nicole Holofcener, Yorgos Lanthimos, Aki Kariusmaki, Wes Anderson... i da ne nabrajamo dalje, piše Booksa.hr.
Da, bila je ovo dobra, ma odlična filmska godina!
Nemojmo se plašiti filmova duljih od dva sata i knjiga težih od petsto stranica.

Obljetnica smrti najvećeg hrvatskog pisca dvadesetog stoljeća

2023-12-29T17:38:55+00:00

Na današnji dan 1981. umro je Miroslav Krleža, jedan od najvažnijih književnika u hrvatskoj povijesti (7. srpnja 1893. - 29. prosinca 1981.).
Bio je pisac, erudit i enciklopedist, kulturni reformator. Pokrenuo je i uređivao nekoliko časopisa (Plamen, Književna republika, Danas, Pečat). Djela, koja obasežu više od pedeset svezaka, objavljena su mu kao pojedinačni naslovi i nakladničke cjeline u desecima izvornih izdanja i u prijevodu na mnoge jezike. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, od kojih se u međuratnom razdoblju ističe niz Demetrovih nagrada za najbolje drame, a u poslijeratnom Ninova nagrada za roman godine, Njegoševa nagrada i nagrada Struških večeri poezije.
Miroslav Krleža najveći je hrvatski pisac dvadesetog stoljeća, čovjek kakav se u kulturi neke zemlje pojavljuje jednom u stotinu i više godina. Njegovo djelo danas je manje više nepoznato široj čitateljskoj publici, jer Krleža sad, u političkim i društvenim okolnostima u kojima živimo, spada u red politički nepoćudnih pisaca.

- Hrvatstvo bi trebalo da već prestane biti "ljubavlju rodoljuba", jer od te dugotrajne "ljubavi", kao i od one biblijske, nije hrvatskom narodu granulo sunašce slobode.

(citat iz "Nekoliko riječi o malograđanskom historizmu uopće")

- Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika: dvojice generala i jednoga fratra (citat iz jedne moje novele), kojima se sada pridružio još jedan brončani biskup, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije pomoći, uvijek i neprekidno izrabljivani u svome naporu potisnuti i nepriznati, pod batinama kuluka, prezreni i bezimeni.

(citat iz "Panorama pogleda, pojava i pojmova 1-5")

Tako je pisao i govorio Krleža.

"Last Christmas" – priča iza pjesme

2023-12-28T15:52:19+00:00

Svake godine ponovo dolazi... Wham! Već 39 godina pop-duo nas prati kroz vrijeme Božića s pjesmom "Last Christmas". Ali prvobitno to uopće nije bila božićna pjesma... Doista, kako bi bilo moguće da ovo blago vrijeme na portalu nema članka o ovom blagdanskom glazbenom fenomenu?!
Pjesma je to koja dopire sa svih strana – ne možemo joj pobjeći: vrti se na radiju, broj 1 je na top listama, odzvanja iz zvučnika božićnih sajmova, redovito se može čuti i u supermarketima, između reklama za blagdanske rasprodaje. Bez "Last Christmas" (Prošlog Božića) nema božićne liste najslušanijih pjesama, a samim time ni božićne proslave.
Postoje verzije na španjolskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, japanskom, švedskom, portugalskom i mnogim drugim jezicima i dijalektima. Nemoguće je izbrojati sve obrade – od salse, do metala, od folka, do R&B-a. Nisam čuo samo onu klapsku, ali do idućeg festivala možda i kakva "posljednjebožićna" terca odjekne Omiškom pjacom.
Glazbeni spot za "Last Christmas" je teško nadmašiv u smislu kiča osamdesetih godina – ne samo zbog snenih, ljubavnih pogleda glavnih likova, već i zbog raskošne upotrebe efekta mekog fokusa i isfeniranih frizura koje su tada bile vrlo popularne. Ono što je zanimljivo, video nije snimljen na Kupresu već u švicarskom zimskom centru Saas Fee. Kuća u kojoj se odvija radnja vidi se samo izvana na cijeloj snimci. Wham! ekipa nije mogla ući u nju jer nitko u selu nije imao ključ. Zbog toga su unutarnje scene snimane u Kulturnom centru Saas Fee.... Glavni lik (pjevač grupe Wham! George Michael) upoznaje curu na Božić, zaljubljuje se do uha, daruje joj svoje srce.. i lijepi broš. Već sljedećeg dana cura ga - napušta. Našla je drugoga... Ahh.. gdje mi je kajdanka... Godinu dana kasnije dolazi do ponovnog susreta: skupina mladih ljudi se sastaje u snijegom zametenoj kolibi na Bjelolasici, među kojima su George i njegova nova cura i spomenuta žena sa svojim novim partnerom (glumi ga Georgeov kolega iz Wham!-a Andrew Ridgeley). Tijekom novog susreta između njih dvoje ponovo frcaju iskre, padaju zvijezde, a George uočava da broš koji je svojoj voljenoj poklonio prošle godine sada nosi Andrew... i zaklinje se da će se ove godine zaljubiti samo u nekog sasvim posebnog... kako opet suzama ne bi lijepio tapete po Bedfordshireu... la-la-la-la-la...

(Viktorijansko AI) Krilo by DALL-E: Isplovljavanje "Svete Ane" u sezonu 1865.

2023-12-26T20:21:52+00:00

Evo i malo fantazije iz AI DALL-E 2 Bing radionice virtualnih svjetova...
Takva su (ne)vremena očito došla da pored našeg Čizmića, Rakuljića, Jurin, Marasovićke... i ostalih umjetnika, čije radove možete ovih večeri pogledati u Galeriji KRUG u Dugom Ratu, ovdje predstavljamo radove koje je "napravila" umjetna inteligencija. Naime, AI alat DALL-E "potpisuje" ovo djelo nastalo na osnovu tesktualnih uputa Łukasza Bednaruka, autora "prompta" kojim je DALL-E "nacrtao" ovu sliku. Bednaruk kao da je bio inspiriran našim (Viktorijanskim) Krilom, iz neke druge prošlosti, iz neke druge dimenzije, dok je slagao riječi svog prompta...