KulturaNovosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti.https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija2026-11-08T22:31:56+00:00Joomla! - Open Source Content ManagementNoć kad se gre za križen2025-04-16T13:02:00+00:002025-04-16T13:02:00+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30888-za-krizen-vec-vise-od-pet-stoljeca24Mirko Crnčević / SDmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/svirce.jpg" style="width: 250px; height: 196px; margin: 4px 8px; float: left;" />Malo se koji otok na svijetu kao <strong>Hvar</strong>, s niti 11 tisuća stanovnika i 300 četvornih kilometara površine, može pohvaliti s toliko znamenitosti pod zaštitom <strong>UNESCO</strong>-a, a među kojima je i<strong> procesija “Za križen”</strong>. Riječ je o preduskrsnoj pobožnosti, koja se na središnjem dijelu škoja tradicionalno održava s Velikog četvrtka na Veliki petak, već više od pet stoljeća, a da nikad nije prekinuta. Dakle, ni Drugi svjetski rat, ni bilo kakvo (ne) vrijeme, ni pandemija, nisu je uspjeli omesti, piše <strong>Mirko Crnčević</strong> na stranicama Slobodne Dalmacije.<br />
- Procesija <strong>“Za križen” </strong>okosnica je uskrsnih običaja na Hvaru koja najsnažnije obilježava vjerski, kulturni i društveni identitet stanovnika na tom području. Kroz procesiju se njeguje pjevanje Gospina plača koje svojim glazbenim poetskim sadržajem inicira poseban doživljaj, jedinstven u hrvatskoj tradicijskoj glazbenoj praksi - kaže<strong> Ivana Radovani Podrug</strong> iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Koliko značenje procesija ima za stanovnike škoja ponajbolje govori to što djeca svećenike rijetko pitaju kada je <strong>Uskrs</strong>, nego “kad se gre za križen”...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/svirce.jpg" style="width: 250px; height: 196px; margin: 4px 8px; float: left;" />Malo se koji otok na svijetu kao <strong>Hvar</strong>, s niti 11 tisuća stanovnika i 300 četvornih kilometara površine, može pohvaliti s toliko znamenitosti pod zaštitom <strong>UNESCO</strong>-a, a među kojima je i<strong> procesija “Za križen”</strong>. Riječ je o preduskrsnoj pobožnosti, koja se na središnjem dijelu škoja tradicionalno održava s Velikog četvrtka na Veliki petak, već više od pet stoljeća, a da nikad nije prekinuta. Dakle, ni Drugi svjetski rat, ni bilo kakvo (ne) vrijeme, ni pandemija, nisu je uspjeli omesti, piše <strong>Mirko Crnčević</strong> na stranicama Slobodne Dalmacije.<br />
- Procesija <strong>“Za križen” </strong>okosnica je uskrsnih običaja na Hvaru koja najsnažnije obilježava vjerski, kulturni i društveni identitet stanovnika na tom području. Kroz procesiju se njeguje pjevanje Gospina plača koje svojim glazbenim poetskim sadržajem inicira poseban doživljaj, jedinstven u hrvatskoj tradicijskoj glazbenoj praksi - kaže<strong> Ivana Radovani Podrug</strong> iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Koliko značenje procesija ima za stanovnike škoja ponajbolje govori to što djeca svećenike rijetko pitaju kada je <strong>Uskrs</strong>, nego “kad se gre za križen”...</p>
</div>Božićni koncert KUD Dalmacija Dugi Rat2024-12-23T11:31:21+00:002024-12-23T11:31:21+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30996-bozicni-koncert-kud-dalmacija-dugi-rat2024MBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_12/kud_koncert.jpg" style="width: 500px; height: 727px;" /></p>
<p>
U svetu nedjelju, 22. prosinca 2024. godine s početkom u 19 sati u dvorani bivšeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu održao se tradicionalni <strong>Božićni koncert KUD "Dalmacija" Dugi Rat</strong>. Uoči koncerta najboljim <strong>učenicima </strong>i <strong>studentima</strong> naše općine svečano su dodijeljene općinske nagrade. A potom su pozornicu plesom oživjeli članovi svih grupa našeg KUD-a Dalmacija.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_12/kud_koncert.jpg" style="width: 500px; height: 727px;" /></p>
<p>
U svetu nedjelju, 22. prosinca 2024. godine s početkom u 19 sati u dvorani bivšeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu održao se tradicionalni <strong>Božićni koncert KUD "Dalmacija" Dugi Rat</strong>. Uoči koncerta najboljim <strong>učenicima </strong>i <strong>studentima</strong> naše općine svečano su dodijeljene općinske nagrade. A potom su pozornicu plesom oživjeli članovi svih grupa našeg KUD-a Dalmacija.</p>
</div>Od sv.Kate do Badnje večeri - tradicijski običaji Poljičke knežije2024-12-20T17:23:17+00:002024-12-20T17:23:17+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30766-od-sv-kate-do-badnje-veceri-tradicijski-obicaji-poljicke-knezijeAntonia Pericamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_12/badnjak_poljica.jpg" style="width: 550px; height: 362px;" /></p>
<p>
Valja nam ponovo zaviriti u škrinju zimskih i badnjačkih običaja tisućljetne <strong>Poljičke knežije</strong>. "Sveta Kata, snig na vrata", izreka je kojom se najavljuje dolazak zime. U <strong>Gornjim Poljicima</strong> tradicionalna priprema za <strong>Božić </strong>traje i prije početka zime, a od blagdana <strong>svete Kate </strong>25. studenog započinje hod prema Božiću koji svoj vrhunac ima na samu <strong>Badnju večer</strong> i u <strong>Badnjoj noći</strong>. Običaji su to, rituali i vjerovanja koji vuku korijenje iz staroslavenske tradicije te se isprepliću s kršćanskom vjerom i u njoj dobivaju preobražen smisao, a u selima <strong>Poljica </strong>štuju se i danas.<br />
<em>Na dobro vam došla Badnja večer!</em><br />
Iz diplomskog rada <strong>Antonie Perica </strong>"Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju", u nastavku teksta prenosimo poglavlje o Badnjaku...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_12/badnjak_poljica.jpg" style="width: 550px; height: 362px;" /></p>
<p>
Valja nam ponovo zaviriti u škrinju zimskih i badnjačkih običaja tisućljetne <strong>Poljičke knežije</strong>. "Sveta Kata, snig na vrata", izreka je kojom se najavljuje dolazak zime. U <strong>Gornjim Poljicima</strong> tradicionalna priprema za <strong>Božić </strong>traje i prije početka zime, a od blagdana <strong>svete Kate </strong>25. studenog započinje hod prema Božiću koji svoj vrhunac ima na samu <strong>Badnju večer</strong> i u <strong>Badnjoj noći</strong>. Običaji su to, rituali i vjerovanja koji vuku korijenje iz staroslavenske tradicije te se isprepliću s kršćanskom vjerom i u njoj dobivaju preobražen smisao, a u selima <strong>Poljica </strong>štuju se i danas.<br />
<em>Na dobro vam došla Badnja večer!</em><br />
Iz diplomskog rada <strong>Antonie Perica </strong>"Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju", u nastavku teksta prenosimo poglavlje o Badnjaku...</p>
</div>U Zagrebu održana svečanost u povodu proglašenja poljičice nacionalnim kulturnim dobrom2024-05-04T07:35:58+00:002024-05-04T07:35:58+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30954-u-zagrebu-odrzana-svecanost-u-povodu-proglasenja-poljicice-nacionalnim-kulturnim-dobromNSK.hrmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_05/poljicica_zg.jpg" style="width: 500px; height: 332px;" /></p>
<p>
<strong>Poljičica </strong>(poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne<strong> Poljičke knežije</strong>. Poljičica je u studenome 2023. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 26. travnja 2024. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin prigodne <strong>svečanosti </strong>u povodu ovoga velikog događanja. Svečanost je organizirao <strong>Savez za Poljica</strong>, udruga građana sa sjedištem u Poljicima, čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica. U organizaciji svečanosti potporu Udruzi pružilo je deset osnovnih škola i još toliko srodnih udruga s područja povijesnih Poljica.<br />
U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis <strong>Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije</strong>, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik <strong>Mateo Žagar</strong>. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta <em>Brijem na poljičicu!</em> koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja<strong> Srednje škole "Jure Kaštelan"</strong> iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali <strong>Poljica </strong>te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu. Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti<strong> Ante Mekinić</strong>. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica <strong>Terezija Kusanović</strong>, uz klavirsku pratnju <strong>Darjane Blaće Šojat.</strong> Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga.<br />
- "<strong>Poljičica </strong>je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi" - istaknula je na svečanosti <strong>Ivanka Stričević</strong>, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_05/poljicica_zg.jpg" style="width: 500px; height: 332px;" /></p>
<p>
<strong>Poljičica </strong>(poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne<strong> Poljičke knežije</strong>. Poljičica je u studenome 2023. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 26. travnja 2024. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin prigodne <strong>svečanosti </strong>u povodu ovoga velikog događanja. Svečanost je organizirao <strong>Savez za Poljica</strong>, udruga građana sa sjedištem u Poljicima, čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica. U organizaciji svečanosti potporu Udruzi pružilo je deset osnovnih škola i još toliko srodnih udruga s područja povijesnih Poljica.<br />
U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis <strong>Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije</strong>, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik <strong>Mateo Žagar</strong>. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta <em>Brijem na poljičicu!</em> koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja<strong> Srednje škole "Jure Kaštelan"</strong> iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali <strong>Poljica </strong>te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu. Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti<strong> Ante Mekinić</strong>. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica <strong>Terezija Kusanović</strong>, uz klavirsku pratnju <strong>Darjane Blaće Šojat.</strong> Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga.<br />
- "<strong>Poljičica </strong>je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi" - istaknula je na svečanosti <strong>Ivanka Stričević</strong>, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.</p>
</div>Jurjev danak – spomendan Poljica2024-04-23T08:17:31+00:002024-04-23T08:17:31+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30943-jurjev-danak-spomendan-poljicaDavor Miličević / Savez za Poljicamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_04/grac.jpg" style="width: 500px; height: 314px;" /></p>
<p>
Svi znamo da su se <strong>Poljičani </strong>stoljećima svake godine na <strong>Jurjevo </strong>okupljali na <strong>Gracu </strong>i <strong>Podgracu </strong>u <strong>Gatima</strong>, te birali Poljičku vladu na čelu s velikim knezom. No kako se to zaista odvijalo? Mnogi običaji nisu zapisani, ali su ipak imali zakonsku snagu. Poljičani su sami birali svoje župnike, glavare, crkovne upravitelje, bandure-oružnike, a iznad svega svoju vladu i knezove. Da bi se shvatilo kako se biralo, potrebno je znati da su u <strong>Poljicima </strong>bila dva plemstva: didići i vlastela ili ugričići. Didići su većim dijelom Miroslavljevići po hrvatskom kralju Miroslavu (945–949.) čija tri sina, Tišimir, Krešimir i Elem, dolaze u Poljica i od njih potječu tri plemena, Tišimirovići, Krešimirovići i Limići. Drugo plemstvo, vlastela ili ugričići, potomci su Jurja Dražojevića i Jurja Rajčića (došli u Poljica oko 1350.). Ta dva plemstva dijelila su vlast u Poljicima na način da ukoliko je, primjerice, veliki knez iz redova didića, vojvoda je iz redova vlastele, i obratno. Isto plemstvo, dakle, nije moglo dati i <strong>velikoga kneza</strong> i <strong>vojvodu</strong>. Također se gledalo da poljički vikar i kančilir ne budu iz istoga plemstva. Razmatrajući narodnu predaju i pisane izvore, a prije svih<strong> "Spomenike Gornjih Poljica" Marka Mišerde</strong>, te <strong>"Prinose povijesti Poljica" Alfsona Pavića</strong> u kojima se spominje kako 20. lipnja <strong>1756</strong>. veliki knez<strong> Ivan Pavić </strong>izdaje nalog da se zapiše događaj o biranju velikog kneza i vlade, razmotrit ćemo postupanja i običaje koji su temelj poljičke samobitnosti, jedinstva i slobode...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_04/grac.jpg" style="width: 500px; height: 314px;" /></p>
<p>
Svi znamo da su se <strong>Poljičani </strong>stoljećima svake godine na <strong>Jurjevo </strong>okupljali na <strong>Gracu </strong>i <strong>Podgracu </strong>u <strong>Gatima</strong>, te birali Poljičku vladu na čelu s velikim knezom. No kako se to zaista odvijalo? Mnogi običaji nisu zapisani, ali su ipak imali zakonsku snagu. Poljičani su sami birali svoje župnike, glavare, crkovne upravitelje, bandure-oružnike, a iznad svega svoju vladu i knezove. Da bi se shvatilo kako se biralo, potrebno je znati da su u <strong>Poljicima </strong>bila dva plemstva: didići i vlastela ili ugričići. Didići su većim dijelom Miroslavljevići po hrvatskom kralju Miroslavu (945–949.) čija tri sina, Tišimir, Krešimir i Elem, dolaze u Poljica i od njih potječu tri plemena, Tišimirovići, Krešimirovići i Limići. Drugo plemstvo, vlastela ili ugričići, potomci su Jurja Dražojevića i Jurja Rajčića (došli u Poljica oko 1350.). Ta dva plemstva dijelila su vlast u Poljicima na način da ukoliko je, primjerice, veliki knez iz redova didića, vojvoda je iz redova vlastele, i obratno. Isto plemstvo, dakle, nije moglo dati i <strong>velikoga kneza</strong> i <strong>vojvodu</strong>. Također se gledalo da poljički vikar i kančilir ne budu iz istoga plemstva. Razmatrajući narodnu predaju i pisane izvore, a prije svih<strong> "Spomenike Gornjih Poljica" Marka Mišerde</strong>, te <strong>"Prinose povijesti Poljica" Alfsona Pavića</strong> u kojima se spominje kako 20. lipnja <strong>1756</strong>. veliki knez<strong> Ivan Pavić </strong>izdaje nalog da se zapiše događaj o biranju velikog kneza i vlade, razmotrit ćemo postupanja i običaje koji su temelj poljičke samobitnosti, jedinstva i slobode...</p>
</div>Sinjsko-Poljička večer u gradu alkara2024-04-13T22:22:47+00:002024-04-13T22:22:47+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30920-sinjsko-poljicka-vecer-u-gradu-alkaraMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_04/sinj_poljica.jpg" style="width: 500px; height: 644px;" /></p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_04/sinj_poljica.jpg" style="width: 500px; height: 644px;" /></p>
</div>Marija Tomaš, čuvarica Poljičkih običaja2024-03-25T18:37:47+00:002024-03-25T18:37:47+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30883-marija-tomas-cuvarica-poljickih-obicajaDalmacija Danasmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/marija_tomas.jpg" style="width: 250px; height: 384px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Marija Tomaš</strong>, naša jesenička, poljičanka, čuvarica poljičke kulturne baštine u narodnoj nošnji ispričala ja novinarima portala <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/cuvarica-poljickih-obicaja-legedna-krila-jesenice-marija-tomas-i-u-devetom-desetljecu-aktivno-radi-na-ocuvanju-bogate-tradicije/" target="_blank"><u>Dalmcija Danas</u></a> svoju, povijesnu priču iz davnih vremena Dalmacije, iz doba <strong>Poljičke kneževine</strong> i tradicije koja je ispunila i našu sadašnjost dubokim korjenima, iz doba teškog rada i duboke vjere, iz doba poljičice, soparnika, pure, vina i blaga, doba <strong>don Frane Ivaniševića</strong>, Blagajne, začetaka jeseničke flote jedrenjaka, naše Tvornice... i svojih nastojanja da prenese našu bogatu narodnu baštinu i na nove generacije...<br />
<br />
<em>"Jesenice, ponosu i diko,<br />
Tradiciju tvoju nema niko<br />
Jesenice dok ti ime traje<br />
čuvat ćemo tvoje običaje.</em>"</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/marija_tomas.jpg" style="width: 250px; height: 384px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Marija Tomaš</strong>, naša jesenička, poljičanka, čuvarica poljičke kulturne baštine u narodnoj nošnji ispričala ja novinarima portala <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/cuvarica-poljickih-obicaja-legedna-krila-jesenice-marija-tomas-i-u-devetom-desetljecu-aktivno-radi-na-ocuvanju-bogate-tradicije/" target="_blank"><u>Dalmcija Danas</u></a> svoju, povijesnu priču iz davnih vremena Dalmacije, iz doba <strong>Poljičke kneževine</strong> i tradicije koja je ispunila i našu sadašnjost dubokim korjenima, iz doba teškog rada i duboke vjere, iz doba poljičice, soparnika, pure, vina i blaga, doba <strong>don Frane Ivaniševića</strong>, Blagajne, začetaka jeseničke flote jedrenjaka, naše Tvornice... i svojih nastojanja da prenese našu bogatu narodnu baštinu i na nove generacije...<br />
<br />
<em>"Jesenice, ponosu i diko,<br />
Tradiciju tvoju nema niko<br />
Jesenice dok ti ime traje<br />
čuvat ćemo tvoje običaje.</em>"</p>
</div>Koncert KUD Dalmacija Dugi Rat2024-03-17T06:09:09+00:002024-03-17T06:09:09+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30872-koncert-kud-dalmacija-dugi-rat24KUD Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/kud_koncert.jpg" style="width: 450px; height: 607px;" /></p>
<p>
U povodu 57. godina postojanja, blagdana Sv. Josipa i Dana Općine Dugi Rat, KUD "Dalmacija" Dugi Rat priređuje <strong>svečani koncert</strong> koji će se održati u <strong>nedjelju</strong>,17. ožujka 2024. u dvorani nekadašnjeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu. Vidimo se...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/kud_koncert.jpg" style="width: 450px; height: 607px;" /></p>
<p>
U povodu 57. godina postojanja, blagdana Sv. Josipa i Dana Općine Dugi Rat, KUD "Dalmacija" Dugi Rat priređuje <strong>svečani koncert</strong> koji će se održati u <strong>nedjelju</strong>,17. ožujka 2024. u dvorani nekadašnjeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu. Vidimo se...</p>
</div>Čestitamo rođendan KUD 'Dalmacija' Dugi Rat2024-03-10T00:21:00+00:002024-03-10T00:21:00+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/27955-cestitamo-rodendan-kud-dalmacija-dugi-rat2Mladen Banovićmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_07/folklorasice.jpg" style="width: 640px; height: 480px;" /></p>
<p>
Baš na Međunarodni dan žena, tamo daleke <strong>1967</strong>. u Dugom Ratu se osnovalo <strong>kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija"</strong>. Neki su se u to vrijeme pentrali s stotinama drugarica po Mosoru, što je isto tako lipo, no naši Dugoraćani su odlučili s svojim drugaricama početi organizirano plesati, pjevati i družiti se večerima u plesnoj dvorani u našem radničkom mistu koje nije zaboravljalo na kulturno uzdizanje i slobodne aktivnosti. I tako su krenuli zajedno uz probe, nastupe, putovanja, gostovanja, festivale, diljem domovine i svijeta promicati našu bogatu kulturnu baštinu te našu lipu tradiciju prenositi na nove generacije. Rade to oni nesmanjenim elanom i istim guštom i danas kad im je u druženju uz glazbu, ples i pjesmu, ali i naporne probe, prolazi i 50 i neka godina zajedničkog rada. Sve se mijenja, samo par detalja u našem KUD-u ostaje i nakon pustih godina navlas isto: bala se, pleše, svira i dalje, slijede im novi nastupi, nove turneje, nove vježbe, nove fešte i novi rođendani. A idući je već sutra, na Dan žena. <strong>Čestitamo 50 i neki rođendan KUD 'Dalmacija' Dugi Rat</strong>! Naravno, da ne bude sad neke zabune, ovim šesnim krasoticama sa slike je tek 20-ak ljeta..</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_07/folklorasice.jpg" style="width: 640px; height: 480px;" /></p>
<p>
Baš na Međunarodni dan žena, tamo daleke <strong>1967</strong>. u Dugom Ratu se osnovalo <strong>kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija"</strong>. Neki su se u to vrijeme pentrali s stotinama drugarica po Mosoru, što je isto tako lipo, no naši Dugoraćani su odlučili s svojim drugaricama početi organizirano plesati, pjevati i družiti se večerima u plesnoj dvorani u našem radničkom mistu koje nije zaboravljalo na kulturno uzdizanje i slobodne aktivnosti. I tako su krenuli zajedno uz probe, nastupe, putovanja, gostovanja, festivale, diljem domovine i svijeta promicati našu bogatu kulturnu baštinu te našu lipu tradiciju prenositi na nove generacije. Rade to oni nesmanjenim elanom i istim guštom i danas kad im je u druženju uz glazbu, ples i pjesmu, ali i naporne probe, prolazi i 50 i neka godina zajedničkog rada. Sve se mijenja, samo par detalja u našem KUD-u ostaje i nakon pustih godina navlas isto: bala se, pleše, svira i dalje, slijede im novi nastupi, nove turneje, nove vježbe, nove fešte i novi rođendani. A idući je već sutra, na Dan žena. <strong>Čestitamo 50 i neki rođendan KUD 'Dalmacija' Dugi Rat</strong>! Naravno, da ne bude sad neke zabune, ovim šesnim krasoticama sa slike je tek 20-ak ljeta..</p>
</div>Upoznaj interpretatore naše baštine2024-03-02T19:58:48+00:002024-03-02T19:58:48+00:00https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30858-upoznaj-interpretatore-nase-bastineSavez za Poljica i drugimladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/snjezana_kordun.jpg" style="width: 362px; height: 471px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ispričati pravu priču na pravi način o projektu, proizvodu ili brandu jedna je od najvažnijih stvari u poslovnome svijetu. Tehnika je puno, a sve više se koristi tzv. "storytelling", pričanje priča, čiji cilj je što jače povezivanje ciljane teme s publikom odnosno potencijalnim kupcima ili ulagačima.<br />
Upravo za taj posao osposobljena je <strong>Snježana Kordun</strong>, ponosna poljičanke, potomkinje poljičkih knezova iz <strong>Tugara</strong>, magistrice kulturalne antropologije, voditeljice projekta financiranih iz europskih fondova, kulturologinj <strong>Povijesnog muzeja Poljica</strong> u <strong>Gatima </strong>čija se obitelj bavi i agroturizmom kroz svoj OPG, članica udruge Savez za Poljica, koja je tako i formalno postala i <strong>interpretatorica kulturne baštine</strong> na temu hrabrih osoba – junaka i junakinja slavne <strong>Poljičke kneževine. </strong><br />
Čestitamo <strong>Snježani </strong>i želimo joj puno uspjeha i u budućemu radu u <strong>Zavičajnoj kući Gornjih Poljica</strong> na Rudinama, u Docu Gornjem.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/snjezana_kordun.jpg" style="width: 362px; height: 471px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ispričati pravu priču na pravi način o projektu, proizvodu ili brandu jedna je od najvažnijih stvari u poslovnome svijetu. Tehnika je puno, a sve više se koristi tzv. "storytelling", pričanje priča, čiji cilj je što jače povezivanje ciljane teme s publikom odnosno potencijalnim kupcima ili ulagačima.<br />
Upravo za taj posao osposobljena je <strong>Snježana Kordun</strong>, ponosna poljičanke, potomkinje poljičkih knezova iz <strong>Tugara</strong>, magistrice kulturalne antropologije, voditeljice projekta financiranih iz europskih fondova, kulturologinj <strong>Povijesnog muzeja Poljica</strong> u <strong>Gatima </strong>čija se obitelj bavi i agroturizmom kroz svoj OPG, članica udruge Savez za Poljica, koja je tako i formalno postala i <strong>interpretatorica kulturne baštine</strong> na temu hrabrih osoba – junaka i junakinja slavne <strong>Poljičke kneževine. </strong><br />
Čestitamo <strong>Snježani </strong>i želimo joj puno uspjeha i u budućemu radu u <strong>Zavičajnoj kući Gornjih Poljica</strong> na Rudinama, u Docu Gornjem.</p>
</div>