Navala gostiju topi turističke minuse

Hrvatski je turizam u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježio 5,3 milijuna dolazaka gostiju koji su ostvarili 30 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani pet posto manje dolazaka i tri posto manje noćenja. Pritom su bolje popunjeni kampovi, privatni smještaj i marine, dok je u hotelima manje gostiju nego lani. Prvih desetak dana srpnja bilo je kišovito i hladno, što je utjecalo na slabiji boravak individualnih gostiju, osobito u kampovima. No, ti negativni rezultati znatno su bolji od predviđanja pojedinih domaćih turističkih analitičara ...

TURIZAM

Navala gostiju topi turističke minuse


Piše: Damir Herceg / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


U prošlih pet tjedana, Hrvatska je zabilježila rekordni broj dolazaka gostiju, a samo je prošlog vikenda u zemlju stiglo 25 posto više putnika i 15 posto više vozila nego u istog vikenda lani.

Damir Bajs, ministar turizma

Od početka godine do sredine kolovoza u našu je zemlju ušlo 29,4 milijuna vozila ili 1,1 milijun više nego lani. To je još jedan pokazatelj da je Hrvatska automobilsko odredište za većinu Europljana, osobito koji žive oko 500 kilometara od naše obale.

Ministar Bajs je već najavio da uskoro počinje promoviranje naše ponude za posezonu. Dosadašnji više nego dobri turistički rezultati potvrđuju da se i te kako isplatilo povećati sredstva za turističku promidžbu sa devet na 28 milijuna eura.

Punim pogotkom pokazala se i pojačana internetska kampanja za čak pet puta u odnosu na lani, s više od 303 milijuna prikaza hrvatskih turističkih oglasa i poruka na web stranicama.

Na Sredozemlju turističke rezultate bolje od Hrvatske ove godine ima samo Tunis, koji je u plusu za nešto više od jedan posto, a druge zemlje su slabije od nas: Izrael bilježi minus od 20 posto, Portugal 14 posto, Francuska 13, a Italija pet posto.

Na nedavnoj sjednici Povjerenstva za koordinaciju i praćenje aktivnosti za turističku sezonu u Biogradu, premijerka Jadranka Kosor naglasila je da će Vlada i sljedećih godina snažno podupirati turizam, otvarajući mogućnost povezivanja plasmana poljoprivrednih proizvoda u tu gospodarsku granu koja, kako je rekao Bajs, postaje najkonkurentniji dio hrvatskoga gospodarstva.

Te njihove riječi ohrabruju, jer u Hrvatskoj se turizam predugo doživljavao kao sporedna djelatnost ili smo se samo zavaravali da imamo važnijih i financijski potentnijih industrijskih grana od turizma.

Međutim, Hrvatska nema zamjensku industriju niti će je tako skoro imati kako za turizam, tako i za brodogradnju.

Golemi je nesrazmjer između broja ljudi koji se profesionalno bave turizmom i onih koji od njega žive. U našem turizmu puno se toga još radi na crno ili u sivoj zoni: od ilegalnog iznajmljivanja kreveta u 250.000 kuća za odmor na obali, kojih je znatan broj u vlasništvu stranih državljana.

U vrijeme recesije, Hrvatskoj su ostali vjerni turisti iz Austrije, Njemačke, Slovačke i Poljske, a bilježi se pad dolazaka gostiju iz Rusije, Mađarske i Češke. U prvih sedam mjeseci našu je zemlju došlo 10 posto više Poljaka nego lani i 24 posto manje Rusa!

Predstavnik Hrvatske turističke zajednice u Beču Ranko Vlatković napominje da su Austrijanci u prvih sedam mjeseci ostvarili u Hrvatskoj 481.000 dolazaka ili pet posto više te 2,5 milijuna noćenja, što je šest posto više. Naglašava da je taj pozitivni rezultat ostvaren dobrim dijelom zahvaljujući dodatnoj promidžbi našeg turizma u Austriji, doslovce od sela do sela, pod sloganom >Tako lijepa, a tako blizu!<.

Austrijski touroperatori, kaže, već najavljuju dolazak većeg broja grupa iz te zemlje u listopadu, nego što ih je bilo lani. Austrijanci su u ovoj godini svjetske krize kupili više osobnih automobila nego lani za što su dobili niz pogodnosti dilera, pa su mnogi novim vozilima krenuli i na odmor u Hrvatsku.

Vlatković ističe da Austrijanci pri dolasku u Hrvatsku moraju proći i kroz Sloveniju te tamo kupiti vinjetu, uglavnom od 35 eura koja vrijedi 30 dana. Vinjeta od 15 eura vrijedi samo tjedan dana. Za 35 eura mogli bi boraviti jedan dan u nekom hotelu ili cijela obitelj jedan dan u četverokrevetnom osrednjem apartmanu.

Danas se za 200 do 300 eura može putovati u egzotične zemlje, pa ne treba govoriti da gosti koji nam dolaze premalo troše. Čim gost nije spreman naručiti skupu ribu i piti domaća skupa vina, proglašavamo ga škrticom!

Na našoj obali Jadrana ugostitelji i iznajmljivači smještaja sve su agresivniji, pojavio se "tursko-tuniski sindrom" navlačenja gostiju za rukav, što nagrđuje sliku turističke ponude. Kako se većina tih "presretača" turizmom bavi iz hobija, nije ih briga kakav će to dojam ostaviti na goste. Zanima ih samo zarada.

Strani gosti se u mnogo čemu razlikuju. Primjerice, kad "zapadni" Nijemac dođe na izletnički brod, odmah pita za hladno pivo i počne se zabavljati, a "istočni" najprije pita je li brod siguran i ima li na njemu dovoljno pojaseva za spašavanje.

Talijani na odmoru najčešće izgovore riječ sconto (popust). Rusi i Hrvati u hotelu prvo pitaju imaju li sobe televizor i klima-uređaj, a Amerikance zanima ima li u sobnim hladnjacima puno leda. U hotelima talijanski parovi obvezno traže bračni krevet, a japanski inzistiraju na odvojenim da im se ne miješaju - karme. Nizozemci slove kao najbolji kupci u našim trgovinama, jer su svime zadovoljni: i kvalitetom, i izgledom i cijenom proizvoda. "Najteži" kupci su Izraelci, koji bi se cjenkali, i cjenkali, i cjenkali...

Povezani članci

Who's Online

We have 145 guests and no members online