Sezoni će 'presuditi' turisti individualci

Iako je u Hrvatskoj do kraja svibnja već bilo 1,8 milijuna turista, u javnosti se o turističkoj sezoni ozbiljnije počinje govoriti tek kada temperature dosegnu one za kupanje u moru, pa su tako posljednjih dana sve oči stručne i druge javnosti uprte u očekivanja od dijela sezone u srpnju i kolovozu. Ona bi, po mnogima, trebala donijeti spas (ma što to značilo!) našem gospodarstvu, tečaju kune, platnoj bilanci, a prvi podaci o turističkom prometu, međutim, nisu ohrabrujući. Što doista možemo očekivati od ovogodišnje sezone, kakva je situacija u bookingu, zašto gosti ostaju kod kuće, kako radi konkurencija, što ako u konačnici gosti ne stignu i niz drugih pitanja Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije, postavila je Damiru Bajsu, ministru turizma. Pročitajte ...

MINISTAR TURIZMA, O SEZONI, PROBLEMIMA, MINUSIMA I KONKURENCIJI

DAMIR BAJS:

One koji neće na more ni jedna kampanja neće privući


O sezoni i ‘špici’ presudit će individualci koji će nekoliko dana prije putovanja odlučiti u kojem će smjeru krenuti. Upravo računajući na takvo razmišljanje, našu smo promidžbu produžili na cijelo ljeto i ona će biti najjača na stranim tržištima baš u to vrijeme njihovih ključnih odluka


Piše: Ružica Mikačić / Slobodna Dalmacija
Foto: Nikša Stipaničev / CROPIX
Izvor: Slobodna Dalmacija


Iako je u Hrvatskoj do kraja svibnja već bilo 1,8 milijuna turista, u javnosti se o turističkoj sezoni ozbiljnije počinje govoriti tek kada temperature dosegnu one za kupanje u moru, pa su tako posljednjih dana sve oči stručne i druge javnosti uprte u očekivanja od dijela sezone u srpnju i kolovozu.

Ministar turizma Damir Bajs

Ona bi, po mnogima, trebala donijeti spas (ma što to značilo!) našem gospodarstvu, tečaju kune, platnoj bilanci, a prvi podaci o turističkom prometu, međutim, nisu ohrabrujući.

Što doista možemo očekivati od ovogodišnje sezone, kakva je situacija u bookingu, zašto gosti ostaju kod kuće, kako radi konkurencija, što ako u konačnici gosti ne stignu i niz drugih pitanja postavili smo Damiru Bajsu, ministru turizma.

Dosadašnji rezultati za pet mjeseci bilježe minus u turističkim dolascima u Hrvatsku od devet posto. To je ipak negativniji postotak iznad onoga koji se službeno prognozirao?

− Pa ja bih rekao da u dosadašnjem dijelu sezone nije bilo ničeg neočekivanog, pa čak ni “minusi“ nisu neočekivani. U travnju smo imali dvoznamenkasti “plus“, u svibnju opet “minus“, a tajna nije u različitom zanimanju gostiju za Hrvatsku, nego u kalendarskom rasporedu blagdana i praznika, koji su drukčiji nego lani.

Kad se sve zbroji i oduzme, to je zapravo ono što smo i očekivali. No, važno je da Tijelovo, koje pada u lipnju, tek može izravnati brojke iz svibnja, jer je i taj blagdan lani bio u svibnju. Dakle, puno je stvari koje valja znati “pročitati“ u turističkoj statistici.

Ipak, jasno je da se ne radi o najavljenom manjem padu od tri do pet posto, kako se donedavno službeno procjenjivalo?

− Mi smo prognozirali da ćemo biti u minusu, ali nismo govorili koliko, nego smo krajem ožujka izrazili nadu da ćemo biti bolji i u tom “minusu“ od konkurencije, i to nam je cilj. Činjenica je da od srpnja lanjske godine svjetske turističke brojke ne bilježe ni jedno povećanje, nego se redaju samo padovi prometa, i nije Hrvatska tu iznimka koja bi mogla biti izvan svih svjetskih trendova kad ponajviše ovisi upravo o međunarodnom prometu i stranim gostima.

Nismo mi prognozeri hrvatskog turizma, nego njegovi aktivni kreatori. Mi prognoze dajemo kako bismo kazali kako se pripremiti i što raditi, pa smo u skladu s tim povećali sredstva za promidžbu, udruženo oglašavanje, internetsko oglašavanje i drugo.

Postoje razmišljanja po kojima bi se Hrvatskoj navodno dogodio pad turističkog prometa i bez recesije i gospodarske krize. Što mislite, koliko u tome ima istine?

− Pa i lanjske se godine tako pisalo i govorilo, najavljivala se turistička katastrofa, loša godina, problemi, a mi smo po svim parametrima imali najbolju turističku godinu u fizičkom obujmu, ali i po prihodima, koji su bili čak 10 posto veći nego 2007. godine.

Dakle, teško je govoriti “što bi bilo kad bi bilo…“ Ali, mi smo na vrijeme jasno kazali da će 2009. godina biti teška, neizvjesna i tako smo se za nju i pripremili. Ne može se promatrati izolirano samo Hrvatska, nego cijelo poslovno okruženje konkurencije na Mediteranu i onda tu valja naći svoje mjesto i procijeniti uspjeh ili neuspjeh.

Nedavno ste predočili podatke o velikom padu prometa na Sredozemlju. Treba li to nama biti utjeha?

− Pa to nam može biti orijentir o tome što se zaista događa na tržištu. Ako u Francuskoj, koja je najveća svjetska turistička velesila, ima 49 posto manje gostiju iz Španjolske ili 37 posto manje gostiju iz Njemačke, 17 posto manje gostiju iz Italije, ako Grčka bilježi minus od 7 posto, a Španjolska 12 posto manje dolazaka do sada, u Italiji je 14 posto manje gostiju, u Crnoj Gori 15 posto manje, onda je jasno da je riječ o reduciranju putovanja gostiju iz zemalja koje su i naša važna emitivna tržišta.

Ali, u prva četiri mjeseca Hrvatska je imala pad noćenja stranih turista samo za jedan posto, je li i to neki rezultat?! Dakle, efekti promidžbe i potpora sektoru ipak su imali učinke, jer je naš minus do sada značajno manji od konkurencije. Logično je da i mi osjetimo te posljedice promjena u odlascima na odmor. Štoviše, mi 85 posto gostiju dobivamo iz inozemstva i tu smo izloženi čak i puno više nego velike zemlje u kojima su domaći gosti prisutni u značajnom postotku. No, sve to govori više o trendovima na tržištu nego o konačnom rezultatu sezone.

Hotelijeri izražavaju veliku zabrinutost za srpanj i kolovoz jer su im rezervacije doslovno prepolovljene u odnosu na lanjske u isto vrijeme. Nikada do sada “špica“ nije bila problem.

− Cijelu zimu i proljeće turistički stručnjaci procjenjuju da će se u ovoj sezoni sve događati u last minute trenutku, dakle, odluka o putovanju bit će ostavljena doslovno za posljednji trenutak. To je bio slučaj i prijašnjih godina u jednom postotku kod individualnih gostiju, ali puno manje izraženo nego ove godine. Zato je takvo stanje i sada s najavljenim dolascima organiziranih gostiju.

O sezoni i “špici“ presudit će individualci koji će nekoliko dana prije putovanja odlučiti u kojem će smjeru krenuti. Upravo računajući na takvo razmišljanje, našu smo promidžbu produžili na cijelo ljeto i ona će biti najjača na stranim tržištima baš u to vrijeme njihovih ključnih odluka. Očekujemo da naša promidžba bude najjača baš onda kada to bude najvažnije.

Jesu li neki hotelijeri velikim spuštanjem cijena posljednjih dana i sami pridonijeli tome da gosti još čekaju na rezervaciju za “špicu“, računajući na to da će im svakim danom čekanja biti sve jeftinije?

− Last minute će, kažem, biti presudan, ali zbog niza razloga. Ljudi strahuju za posao, radno mjesto, egzistenciju, standard, ne znaju kakvo će biti vrijeme i čekaju. No, tako je bilo i prije Uskrsa i 1. svibnja, rezervacije su bile male, procjene loše, a dogodilo se drukčije, imali smo dobar posjet i promet.

Turističke su nam agencije kazale da su rezervacije bile uglavnom napravljene u posljednjih 10-15 dana prije praznika. Te dvije situacije potvrdile su i ono što očekujemo i za glavnu sezonu, a to je da će nakon 20. lipnja booking i rezervacije rasti za srpanj i kolovoz, neovisno o sniženjima koja su neki hotelijeri napravili. No, svatko odgovara za svoju poslovnu politiku.

Prvi put se jaka promidžba provodi i u Hrvatskoj jer se računa na domaćega gosta. Ali, milijun Hrvata živi na moru, a još stotine tisuća njih imaju vikendice na moru. No, domaćega gosta ne bi trebalo “nagovarati“ da se odmara u Hrvatskoj ako ima novca?

− Mi smo za hrvatsku promidžbu izdvojili tek jedan posto ukupnih sredstava za tu namjenu jer smo procjenjivali da bi domaće tržište moglo podbaciti, što se do sada i potvrđuje. I druge zemlje prave slične kampanje, pozivaju građane da ostanu kod kuće i tako pridonesu svojem gospodarstvu. Postoje, naravno, ljudi koji neće ni s kampanjom ni bez nje ići na godišnji odmor jer to sebi ne mogu priuštiti.

Mi se obraćamo onima koji ipak putuju na odmor, da na Jadranu postoji mogućnost smještaja od apartmana i kampa, kao jeftinijeg, do luksuznih hotela kao najskupljih. Kampanja je za one koji namjeravaju ići na odmor, da im skrenemo pozornost na to da ostanu u Hrvatskoj. Za one koji neće na odmor ni jedna kampanja ne može pomoći.

Ovo je prvi put u posljednjih 12 godina da se hrvatski turizam susreće sa značajnim padom prometa. Kako se nosite s tim?

− Točno, zadnji je put slična kriza bila nakon intervencije NATO-a na Kosovu, kad smo bilježili gotovo 50-postotni pad prometa u predsezoni. Ali, to je bio naš interni, regionalni problem i nije bilo vezano uz svjetske trendove. Sada smo dio svjetskog turizma u kojemu postoji gospodarska i turistička kriza, ali unatoč tome, hrvatski je turizam još uvijek najkonkurentniji dio hrvatskoga gospodarstva i s takvim rezultatima na stranim tržištima ne može se usporediti ni jedna grana.

To ne znači da ćemo u konačnici biti u apsolutnom plusu. Ne, bit ćemo, očito, u minusu, ali važno je učiniti sve i postati svjesni te činjenice da je turistički sektor učinio sve što je mogao u sadašnjim okolnostima da odgovori na tu situaciju. U turizmu, kao i drugdje, lako je bilo naviknuti se samo na dobre vijesti koje smo imali godinama, ovo je nešto drugo, ali za sada se dobro nosimo.

Vi ste, dakle, zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone?

− Ne možemo govoriti o zadovoljstvu kad imamo podbačaj prometa, ali treba biti realan. Ako je Hrvatska u ovom trenutku bolja u turističkim pokazateljima od turističkih velesila kao što su Italija, Francuska, Španjolska, Grčka i druge, onda je to podatak kojim se imamo pravo pohvaliti.

Kada kažem da je turizam ipak najkonkurentniji dio hrvatskoga gospodarstva, onda ja govorim o činjenici da mi 85 posto naših prihoda iz turizma moramo ostvariti od stranih gostiju i da se moramo boriti na stranom tržištu za njih. Dakle, brojke govore o hrvatskom turizmu najviše, pa i onda kad nikome, pa ni Hrvatskoj, ne ide najbolje.

Akcijski plan za turizam dugo se čekao, ali nema se dojam da je dao neke posebne rezultate vezane uz sezonu. Što je uopće, osim promidžbe, provedeno u sklopu Akcijskog plana?

− Uz promidžbu i udruženo oglašavanje, potporu organizatorima putovanja, koja je najvažniji dio, utvrđen je i poseban vizni režim. Suspendirali smo vizni režim za Ukrajinu i Rusiju, pa iz Ukrajine imamo povećanje broja gostiju, a iz Rusije će se tek od druge polovice lipnja značajnije povećavati promet jer su uspostavljene zračne veze. Realiziran je cijeli dio plana koji je mogao utjecati na sezonu, a dio plana odnosi se i na iduću godinu, osobito parafiskalni nameti, koje valja trajno riješiti i učiniti našu uslugu konkurentnijom.

Je li gospodarska kriza značajnije utjecala na tijek investiranja u našem turizmu, s koliko smo kvalitetnih poboljšanja ušli u ovu sezonu?

Ulaganja privatnog sektora u turizam ove su godine veća od pet milijardi kuna, odnosno 500 milijuna kuna manje nego lani. Očekivali smo veći pad investicijskih aktivnosti, ali to se nije dogodilo i mnoge od tih investicija završavaju se, a neke će biti završene tek za koju godinu. Oni koji ulažu sigurno su dobro razmislili gdje s tim milijardama kuna, mogli su ih investirati i drugdje umjesto u Hrvatsku, ali i to govori o našem položaju.

Ove godine imamo 132 hotela s četiri zvjezdice, što je 24 više nego lani, šest hotela s pet zvjezdica u ovoj je godini više nego lani, pa ih je sada ukupno 20 u Hrvatskoj, a sve to govori da se u kvalitetu značajno ulaže i da je smještajna ponuda iz godine u godinu sve bolja.


Štrajkovi u sezoni

Može li Ministarstvo turizma ipak reagirati na brojne primjedbe ugostitelja vezane uz zabranu pušenja u zatvorenim prostorima? Oni su najavili štrajkove u sezoni, a to bi onda ipak trebao biti problem turizma, a ne Ministarstva zdravstva, s kojim “ratuju“.

− Tijekom ove sezone ne očekujemo da će zabrana pušenja na bilo koji način bitno utjecati na turistički promet jer i ostale zemlje na Sredozemlju imaju iste ili slične zakone na snazi. Hoće li se ići u neke tehničke izmjene Zakona i kada, to će pokazati vrijeme. Mi svakako pratimo sve što se događa i kad budemo imali jasne podatke, moći ćemo o tome razgovarati.


Neradna nedjelja

U ovu smo sezonu ušli s odredbom o neradnoj nedjelji, koja je turistička područja ograničila u ponudi i potrošnji gostiju. Hoćete li tražiti da se izmijeni odredba po kojoj turistička sezona počinje 1. lipnja? Dubrovnik, Split, Zadar ili Opatija do tada su već primili po više stotina tisuća turista.

− Jedina iznimka Zakona o trgovini, kad je donesen lani, bio je turizam, kojemu je dopušteno da se u sezoni može prilagoditi povećanom posjetu gostiju. Vjerujem da će se analizirati stanje provedbe toga Zakona i nakon toga vidjeti je li potrebna korekcija vezana uz radno vrijeme.

Povezani članci

Who's Online

We have 266 guests and one member online

  • admin