DUGI RAT

Oči receptivnog svijeta uprte su u Njemačku - prvaka svijeta u putovanjima izvan granica svoje zemlje, turističkog rekordera s godišnjom potrošnjom većom od 61 milijarde eura. Kako u situaciji globalne krize dišu Nijemci, pitaju se u ovom trenutku turistički radnici iz cijelog svijeta, pogotovo Sredozemlja. Ni Hrvati nisu izuzetak jer nam je Njemačka najvažnije tržište s više od 1,5 milijuna dolazaka, tržište s kojeg se ostvaruje petina svih noćenja. Svaki, dakle, poremećaj iz Njemačke imao bi bitne posljedice za ukupni rezultat u turističkoj 2009. godini ...

 TURIZAM
 
 Počela borba za njemačkoga gosta
 
Hrvatska je sedma najtraženija destinacija njemačkih turista, dok se na prvom mjestu smjenjuju Španjolska i Italija
 
Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
Da i Nijemci teško proživljavaju globalne ekonomske tijekove, vidimo po riječima Klausa Laepplea, predsjednika Udruženja putničkih agencija Njemačke, koji naglašava kako bi dostizanje razine prometa iz 2008. bio dobar rezultat.

Hrvatska je, inače, na sedmome mjestu najtraženijih i najomiljenijih receptivnih destinacija njemačkih turista, dok se na prvome mjestu smjenjuju Španjolska i Italija. Lani smo s njemačkog tržišta ostvarili najbolji rezultat od osamostaljenja.
 
Kod nas, pokazuju istraživanja u Njemačkoj, prije svega dolaze radi klasičnog odmora - kupanja i plaže - a dvije ih trećine putuje automobilom. Na odmoru u Hrvatskoj u prosjeku potroše 770 eura. Što, dakle, nosi 2009?
 
Svakodnevno bombardirani lošim vijestima, Nijemci se zasad suzdržavaju od velike potrošnje bilo koje vrste, ocjenjuje Zlatko Deželjin, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu.
 
Prvi sajmovi odrađeni su u lošijoj atmosferi od standardne, početni buking lošiji je za cijelo Sredozemlje. Nijemci su poznati po tome da rano reagiraju na ekonomsku krizu. U normalnim vremenima većina ih bukira mjesecima, čak i cijelu godinu unaprijed.
 
Njemački turoperatori požalit će se da je ukupna razina cijena na Sredozemlju povećana za tri do pet posto a u Hrvatskoj za šest do sedam posto. Ukazuju i na opću nefleksibilnost ovdašnjih hotelijera, manjak posebnih ponuda, prerano zaustavljanje prodaje te nejasno pozicioniranje hotela prema ciljnim skupinama neovisno o kategorizaciji.
 
Previše obaveznih dodatnih troškova još je jedan od otežavajućih faktora za bolje poslovanje. U toj su kategoriji, recimo, vinjete za putovanje kroz Austriju i Sloveniju, ali i iznajmljivanje suncobrana i ležaljki na hrvatskim plažama.