Stručnjaci o sadašnjosti i budućnosti turizma

Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica prate situaciju na tržištu i koordinirat će akcije kako bi, bude li potrebno, preventivno djelovali da bi se spriječio udarac na naš turistički sektor zbog globalne financijske krize. I za vrijeme kosovske krize iz proračuna su izdvojena financijska sredstva za takve dodatne aktivnosti. Rekao je to Robert Pende, pomoćnik ministra turizma, na okruglom stolu u petak u Splitu u sklopu završnice “Adriana” 2008., trećeg izbora najboljeg malog i obiteljskog hotela Slobodne Dalmacije, koja ga je organizirala uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma i partnerstvo Hrvatske turističke zajednice, Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela, adriatica.neta, MasterCarda i Jadranskog osiguranja ...

STRUČNJACI O SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI TURIZMA

'Adrian' Slobodne Dalmacije: borba za gosta 2009.

Piše: Sanja Stapić / Slobodna Dalmacija
Foto: Nikola Vilić / Cropix
Izvor: Slobodna Dalmacija

Rezanje potrošnje

O prelijevanju svjetske financijske krize na gospodarstva naših emitivnih tržišta, čiji građani režu potrošnju, govorio je i Marko Vojković, predsjednik Uprave adriatica.neta, rekavši kako se svi nadamo da prolazimo kulminaciju krize, no moguće je da stižu još teža vremena.

Kriza će se odraziti već ove godine na smanjenje profitabilnosti u turističkom sektoru, koji od 85 do 90 posto ovisi o inozemnom tržištu.

'Adrian' Slobodne Dalmacije

Naš turizam najviše ovisi o inozemnom tržištu

- Nitko ne zna što nosi iduća godina, koja će ovisiti o borbi za goste. Sve strategije treba usmjeriti na preživljavanje, svi trebaju gurati u istom smjeru da bi, nakon što prebrodimo krizu, ono što sada gubimo prvi nadoknadili - kaže Vojković, koji vjeruje da bi baš mali obiteljski hoteli, čiji su gosti lojalniji, mogli lakše prebroditi krizne dane.

Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela, kaže da se, ako turizam pogodi efekt krize, treba reagirati na nacionalnoj razini. Ističe također da se još lani u Ministarstvu turizma razgovaralo o potrebi osnivanja fonda koji bi financirali mali hotelijeri i država, a sredstva iz njega koristili bi obiteljski i mali hoteli koji zbog objektivnog pada prometa ne mogu plaćati rate kredita.

Tako bi se spasili od toga da im banka za tri neplaćene rate kredita uzme hotel, veli Klarić.


Za deset godina 50.000 postelja

O strategiji razvoja turizma, koji ima 18 posto udjela u BDP-u Hrvatske, govorio je Niko Bulić, predsjednik Hrvatske turističke zajednice, koji navodi da bi za deset godina trebalo izgraditi 560 obiteljskih malih hotela s ukupno 28.000 postelja, dok bi se pretvaranjem postojećeg privatnog smještaja dobilo još 300 malih hotela s ukupno 15.000 postelja.

Tako bi u malim hotelima Hrvatska trebala imati 50.000 postelja (sada ih ima 7000) i njihov bi udjel sa sadašnjih jedan posto skočio na pet posto u ukupnom smještajnom turističkom kapacitetu.


Niže kamate

Sredstava za realizaciju takvih planova ne bi trebalo nedostajati. Branko Grgić, državni tajnik za turizam, ističe da je Ministarstvo turizma radi podizanja razine kvalitete i dodatnih sadržaja u malim hotelima te povećanja (samo)zapošljavanja svojim programima dosad subvencioniralo kamatu za 1,6 milijardu kuna kredita, čime smo dobili 193 smještajna objekta, šest kampova, 99 apart hotela, 30 hostela...

I Mira Krneta, voditeljica Područnog ureda Split Hrvatske banke za obnovu i razvitak, veli da je do danas HBOR plasirao 7,6 milijardi kuna preko banaka za 987 projekata u turističkom sektoru, od čega 5,4 milijarde za male hotele.


Promocija najboljih hotela

Nije slučajno da je Slobodna Dalmacija pokrenula “Adriana” i malim i obiteljskim hotelima dala veliki prostor kako bi promovirala nešto što je najbolje u hrvatskom turizmu, rekla je Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije i moderatorica okruglog stola.


Visoki životni stil donosi eure

Kada bi se ostvarili planovi iz strategije turističkog razvoja Hrvatske do destinacije visokog životnog stila, potrošnja po turistu bi sa sadašnjih 120 eura skočila na 250 eura u 2018., a sadašnjih bi 6,7 milijardi eura turističkog udjela u BDP-u poraslo na 19 milijardi eura.

Povezani članci

Who's Online

We have 189 guests and no members online