Turizam: Dobra statistika, loša stvarnost

U Hrvatskoj turističkoj zajednici i Institutu za turizam tvrde da je "online" turizam kamen temeljac suvremenog turizma te da je anakrono i bepredmetno uopće raspravljati o potrebi daljnjeg tehnološkog moderniziranja - riječ je samo o tome kako najnovije IT inovacije primijeniti na turizam. Riječ je o gospodarskom sektoru koji ima ponajveći razvojni potencijal u Hrvatskoj, a koplja se trenutačno lome oko toga treba li nam masovni, elitni, kongresni, nautički, eko, seoski ili neki drugi specijalizirani turizam te se nerijetko zaključuje da se Hrvatska treba specijalizirati za "multidisciplinarni" turizam. Uglavnom, turističku industriju u Hrvatskoj očekaju brojni izazovi jer je konkurencija sve kvalitetnija i sve jeftinija, a Hrvatska tek traži odgovor na pitanja koja joj se u tom kontekstu nameću. Jedan je od tih odgovora svakako i veće ulaganje u IT tehnologiju - i to u svim aspektima turističke "proizvodnje" ...

HRVATSKI TURIZAM
 
Dobra statistika, loša stvarnost
 
U Hrvatskoj turističkoj zajednici i Institutu za turizam tvrde da je "online" turizam kamen temeljac suvremenog turizma i da je bespredmetno i anakrono uopće raspravljati o potrebi daljnjeg tehnološkog moderniziranja
 
Piše: Frenki Laušić / PC Business
Izvor: PC Business

 
Prihod od međunarodnog turizma u prvih devet mjeseci 2007. godine analitičari Hrvatske gospodarske komore procijenili su na 6,2 milijarde eura s udjelom u bruto domaćem proizvodu od 22 posto. Taj omjer dovoljno govori o značenju turističke industrije za hrvatsko gospodarstvo i društvo uopće. S obzirom na to da je udjel u BDP-u toliki, neki ekonomisti hrvatsko gospodarstvo nazivaju "monokulturnim" imajući pritom na umu činjenicu da bi eventualnom lošijom sezonom u pitanje došla stabilnost državnih financija i gospodarstva.

Dugi Rat

Pritom, naravno, ocjena ekonomskog učinka hrvatskog turizma ovisi o "optimističnoj" ili "pesimističnoj" percepciji "tijeka događaja" u turizmu. Na primjer, ako želite "uljepšati stvarnost", zapazit ćete da su se od 1993. do 2006. turistički prihodi povećali šest puta, a ako smatrate da je "čaša napola prazna", naglasit ćete da turistički prihod 2007. još nije dosegnuo predratni, a da su plaće u turizmu manje od prosječne hrvatske plaće.
 
No, svi se analitičari slažu da je riječ o gospodarskom sektoru koji ima ponajveći razvojni potencijal u Hrvatskoj. A koplja se trenutačno lome oko toga treba li nam masovni, elitni, kongresni, nautički, eko, seoski ili neki drugi specijalizirani turizam te se nerijetko zaključuje da se Hrvatska treba specijalizirati za "multidisciplinarni" turizam.
 
Naravno, nitko ne dvoji da je - pogotovo iznimno brzim i jakim rastom Adriatica.neta, prve domaće kompanije koja je putem interneta prodavala turističke aranžmane - "internetizacija" pomogla i hrvatskom turizmu da krene putem bržeg razvoja.
 
U kakvom je stanju bio domaći turizam koji nije prihvaćao "zasade" modernih, ne samo tehnoloških rješenja, dovoljno govori podatak da je Sunčani Hvar prije dolaska Orco grupe na raspolaganju imao samo dva kompjutora, od kojih je jedan bio - iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Taj podatak zvuči nestvarno, ali je, zapravo, nagovještaj mnogo bolje budućnosti za hrvatski turizam - jer, ako su u takvim uvjetima domaći turistički djelatnici uspijevali preživljavati, što li će tek biti kada se "prešaltaju" na nove tehnološke resurse!
 
No, još nešto o samoj strukturi našeg turizma. Sektoralno istraživanje - Turizam u Hrvatskoj, koje su izradile mr. se. Mariška Vizak s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dipl. iur. Ljubomira Lončar za IUF, Friedrich Ebert Stiftung Zagreb i Sindikat turizma i ugostiteljstva, pokazala je da se dobre strane hrvatskog turizma očituju u jakom rastu prihoda od turizma, smanjivanju jediničnog troška rada, rastu produktivnosti i zaposlenosti te bruto dodanoj vrijednosti u djelatnosti hotela i restorana, a da su loše strane u nedovoljnoj razini investicija u hotelima i restoranima, izrazito sezonalnoj, odnosno nedovoljnoj po-punjenosti kapaciteta, negativnim poslovnim rezultatima i previsokoj cijeni proizvoda i usluga u odnosu na konkurenciju.

 

Podcijenjeni hoteli i restorani
 
Također, istraživanje je pokazalo da je, unatoč tome što je u posljednjih deset godina djelatnost hotela i restorana prema konceptu bruto dodane vrijednosti druga najbrže rastuća djelatnost u Hrvatskoj nakon trgovine, značenje te djelatnosti u gospodarstvu Hrvatske i dalje manja nego u drugim mediteranskim zemljama. Usto, plaće su u toj djelatnosti od 15 do 20 posto manje od hrvatskog prosjeka.
 
Hrvatska pokazuje velik zaostatak i kada je posrijedi udjel državnih rashoda u turizmu u odnosu na konkurentske turističke zemlje. Tako u Austriji, Grčkoj, Češkoj, Mađarskoj, Italiji i Švicarskoj državna ministarstva i agencije troše od 3,5 do 7,5 posto ukupnih rashoda na turizam, a u Hrvatskoj ti rashodi iznose jedva jedan posto. Na žalost, ne postoje brojke koliki udio u tim brojkama otpada na IT sektor u turizmu, ali je sigurno da nije baš "bajan".
 
Napokon, prema projekcijama studije, Hrvatska bi od turizma 2011. mogla ostvarivati 9,2 milijarde eura prihoda, 70 milijuna noćenja, a broj bi posjetitelja mogao premašiti milijun. Također, prosječne neto plaće do tada bi trebale porasti sa 4600 kuna na 6032 kune, a broj zaposlenih u restoranima i hotelima dosegnuo bi brojku od 97 tisuća.

Dugi Rat 

Prihod od turizma nastavlja rasti
 
Najnoviji službeni podaci govore da su prihodi od turizma u prvih devet mjeseci 2007. iznosili 6,2 milijarde eura, što je rast od 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2006. godine. Temeljem ovakvih pozitivnih fizičkih pokazatelja, očekuje se kako će službene brojke potvrditi da je turistička 2007.  godina završila očekivanim porastom turističkog prihoda od pet posto u odnosu na 2006.
 
S obzirom na postojeće stanje na domaćem tržištu, planirane aktivnosti te objektivne uvjete na međunarodnom tržištu, za 2008. Vlada RH predviđa ostvarenje turističkog prometa najmanje na razini 2007., uz mogućnost povećanja do tri posto, te povećanje turističkih prihoda od tri do pet posto u odnosu na prošlu godinu.
 
Nakon parlamentarnih izbora i formiranja koalicijske vlade Ministarstvo turizma izdvojeno je u zasebno ministarstvo, novi ministar turizma postao je Damir Bajs, pravnik iz Hrvatske seljačke stranke, triput izbran na dužnost župana Bjelovarsko-bilogorske županije, koji baš i nema iskustva u turističkom biznisu.
 
Međutim, D. Bajs navodi da dobar ministar mora biti i dobar menadžer, a kao svoj prvi zadatak naveo je povećanje izdvajanja novca iz državnog proračuna za turizam u 2008. godini.
 
- Na nama je i našim programima da se nametnemo premijeru i ministru financija kako bismo dobili više novca iz proračuna jer predviđenih 180 milijuna kuna za ovu godinu, od čega je 75 milijuna kuna za HTZ, a 105 milijuna kuna za Ministarstvo, nije dovoljno za provođenje ambicioznog programa koji planiramo izraditi - kazao je Bajs.
 
Uglavnom, turističku industriju u Hrvatskoj očekaju brojni izazovi jer je konkurencija sve kvalitetnija i sve jeftinija, a Hrvatska tek traži odgovor na pitanja koja joj se u tom kontekstu nameću.
 
Jedan je od tih odgovora svakako i veće ulaganje u IT tehnologiju - i to u svim aspektima turističke "proizvodnje".
 
Toga su svjesni i u Ministarstvu turizma, no ipak su zatražili određeno vrijeme dok se novo vodstvo Ministarstva ne "uhoda", dok ne izađu s konkretnijim planovima i brojkama.
 
U Hrvatskoj turističkoj zajednici i Institutu za turizam tvrde da je "online" turizam kamen temeljac suvremenog turizma te da je anakrono i bepredmetno uopće raspravljati o potrebi daljnjeg tehnološkog moderniziranja - riječ je samo o tome kako najnovije IT inovacije primijeniti na turizam.

Sumpetar


NIJEMCI NAJČEŠĆI GOSTI
 
U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do prosinca 2007. u odnosu na isto razdoblje 2006. ostvareno sedam posto više dolazaka i šest posto više noćenja turista u svim komercijalnim smještajnim objektima. Turisti su ostvarili 56,005.492 noćenja, od čega su 11,5 posto ostvarili domaći turisti, a 88,5 posto strani turisti. U razdoblju od siječnja do prosinca 2007. u odnosu na isto razdoblje 2006. ostvareno je sedam posto više noćenja domaćih turista, a noćenja stranih turista pet je posto više. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (21,9 posto), Slovenije (11,5 posto), Italije (11,0 posto), Češke (8,9 posto), Austrije (8,6 posto), Nizozemske (4,1 posto). Mađarske (4,0 posto). Poljske i Slovačke (po 3,7 posto) te Francuske (3,4 posto), što je ukupno 80,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 19,2 posto
 

NAJVIŠE HOTELA S TRI ZVJEZDICE
 
Hrvatska raspolaže hotelijerskim kapacitetima od 160.000 postelja, 300.000 u privatnom smještaju, 190.000 u kampovima te 49 marina sa 13.000 vezova. Prema trenutačnoj hotelskoj kategorizaciji, 53 posto hotelskih kapaciteta u objektima je koji imaju tri zvjezdice, a 13 posto u objektima s četiri ili pet zvjezdica.

DESET STRATEŠKIH ODREDNICA
 
Strateške smjernice turističke politike 2008.-2011. koje je sastavila vlada premijera Ive Sanadera donijele su deset glavnih odrednica: donošenje novih strateških dokumenata; rješavanje pitanja "turističkog zemljišta", rješavanje koncesija na pomorskom dobru; dovršetak privatizacije; razvoj golf-turizma; browntfield i greenfield projekti; nastavak snažnog razvoja turizma na kontinentu; daljnje jačanje mjera zaštite turističkog prostora; unapređenje sustava turističkih zajednica; uspostavljanje edukacije kao temelja kvalitete turističke usluge.

Povezani članci

Who's Online

We have 199 guests and one member online

  • admin