Načelnici i gradonačelnici odsad destination menadžeri

Hrvatska se mora okrenuti turizmu doživljaja. Generalno se stvara euforija oko rezultata koje turizam postiže, što ostavlja dojam da je turizam jako uspješna grana gospodarstva, sektor koji se već približio svome zenitu. No, bez obzira na aktualnu sliku, postoje manje zvučni, ali u poslovnom smislu značajniji pokazatelji koji govore o velikom problemima hrvatskog turizma. Investicije u hrvatski turizam ne daju potrebni povrat na kapital. Stoga, treba se prestati fokusirati na rast noćenja i analize uspješnosti hrvatskog turizma usmjeriti ne samo na fizičke, nego i na finacijske pokazatelje poslovne uspješnosti ...

Rekla je to nedavno na jednom skupu turističkih djelatnika  Gordana Tomičić, predsjednica Uprave umaškog Istraturista, a u nastavku teksta donosimo sažetek iz njenog razgovora s novinarima Jutarnjeg Lista.

Izvor: Jutarnji List

Turizam doživljaja
 
Među mediteranskim destinacijama Hrvatska ima najmanje dana popunjenosti, pa je osnovno pitanje kako produljiti popunjenost objekata ako je dominantan motiv dolazaka gostiju u Hrvatsku sunce i more.

Potrebno je podignuti konkurentnost hrvatskog turizma, potrebno je graditi “turizam doživljaja” koji će produljiti dane popunjenja i rast prosječnih cijena te hrvatski turizam učini profitabilnim.
 
Današnji gost višeg standarda traži kompletan proizvod koji pruža mnogo više od kvalitetnog smještaja, traži kvalitetu ukupnog doživljaja odredišta.
 
Odmak od masovnog turizma, koji još karakterizira imidž naše destinacije, moguć je isključivo stvaranjem turizma doživljaja koji se temelji na turističkoj ponudi grada ili regije.
 

Načelnici - destination menadžeri
 
Turizam doživljaja se razvija suradnjom javnog i privatnog sektora prilikom usvajanja usuglašene turističke vizije i aktiviranja turističkih potencijala, odnosno razvijanjem destinacijskog menadžmenta.
 
Gradonačelnici i načelnici danas moraju postati destination manageri čija bi obveza trebala biti svoju destinaciju činiti što uspješnijom na turističkom tržištu.
 
Ne može se očekivati od hotelijera da budu isključivi nosioci turističkog razvoja.
 
Lokalna zajednica treba djelovati turistički i na lokalnoj razini definirati programe turističkog razvoja, pripremiti potrebne urbanističke podloge i u proračunu omogućiti ulaganje u turističke projekte.
 
Također i Vlada treba pokrenuti kampanju na nacionalnoj razini koja će motivirati sve čimbenike u turizmu da turistički djeluju ne samo na razini komunalnog uređenja, nego i na razini pravih turističkih projekata.
 
U Istri je (kao i u Dalmaciji, op.ur.) usvojen Master plan turističkog razvoja, proces unapređenja kao turističke destinacije nije jednostavan, jer dok je interes hotelijera za repozicioniranjem imperativ opstanka i razvoja, javni sektor nedovoljno snosi odgovornost za nerealizirane planove i nepoduzete aktivnosti.
 

Uloga turističkih zajednica
 
Sustav turističkih zajednica trebalo bi osuvremeniti po uzoru na razvijenije turističke zemlje gdje su upravo turističke zajednice aktivna potpora vezivanju komplementarnih turističkih sadržaja u destinaciji, gdje turističke zajednice koordiniraju rad svih nosioca turističke ponude u destinaciji i oblikuju integralnu turističku ponudu.
 

Kadrovi su značajan problem u turizmu
 
Kadrovi su također značajan problem u turizmu jer iz godine i godine pada interes mladih za ugostiteljskom strukom. Za očekivati je da će u budućnosti turizam tažiti radne dozvole i uvoziti radnu snagu i za osnovna turistička zanimanja.
 

Mnoge barijere koče razvoj turizma
 
Postoje još mnoge druge barijere koje koče razvoj turizma, tako je primjerice u sferi fiskalne politike uvedena diferencirana stopa PDV-a na turističke usluge smještaja od 10 posto što je još više od stope PDV-a u konkurentskim zemljama i više od stope za koju se zauzimao turistički sektor.
 
Smatramo da bi se trebalo razmotriti da selektivnom stopom budu obuhvaćeni i ostali komplementarni turistički sadržaji.
 
Vrlo ozbiljan problem koji ugrožava turizam je svakako monetarna politika, aprecijacija kune definitivno ruši profitabilnost turističkog sektora koji više od 90 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu, a pri tome nema status izvoznika koji je oslobođen PDV-a.
 
Iako je jasna pozicija HNB-a po pitanju tečaja da štiti više interese hrvatske monetarne politike, ne bi se smjelo dopustiti da turizam bude kolateralna žrtva.
 
Određeni oblici stimulativnih mjera mogli bi kompenzirati negativne efekte pretjerano jake kune pa je potrebno da Vlada drugim stimulativnim mjerama kompenzira lošiju poziciju turističkog sektora.

Povezani članci

Who's Online

We have 257 guests and no members online