Hrvatska - nautička zemlja budućnosti

Prosječna dnevna potrošnja nautičara na vlastitu plovilu hrvatskim dijelom Jadrana od 2001. do 2007. godine porasla je s 39 na 78 eura, dok je potrošnja onih na unajmljenom plovilu (čarter) porasla sa 60 eura na 171 euro. To govori da čarteraš na hrvatskoj obali ostvaruje tri puta veću potrošnju od gostiju smještenih u hotelima, apartmanima i kampovima te na otocima, koji u prosjeku troše 55 eura na dan. Riječ je o podacima iznesenim u nedavno objavljenoj knjizi Instituta za turizam u Zagrebu pod nazivom "Tomas trendovi, stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, 1987 - 2008.". Riječ je o četvrtoj knjizi iz znanstvene edicije Instituta za turizam, koji se bavi fenomenologijom turizma, jednom od najznačajnijih socioekonomskih pojava današnjice... Vrijeme je da Hrvatska znatno poboljša nautički turistički proizvod što prije jer ima sve uvjete da u skoroj budućnosti bude naš najprepoznatljiviji turistički adut ...

TURIZAM
 
Nautičari troše tri puta više od drugih gostiju

 
Prema procjenama tržišta Hrvatska je jedna od nautičkih zemalja budućnosti. Tijekom sedam godina broj dolazaka turista u naše luke povećan je s 580.000 na 811.000, a pritom je broj noćenja porastao za 67 posto

 
Piše: Damir Herceg / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 
Prema istraživanjima trendova u nautičkom turizmu Sredozemlja, poželjna odredišta uskoro će biti ona koja su sigurna za posjetitelje te lako dostupna, s dobrim zdravstvenim standardima, razvijenom infrastrukturom i očuvanim okolišem.
 
Prema procjenama svjetskog nautičkog tržišta, Hrvatska je jedna od takvih nautičkih zemalja budućnosti.
 
Podsjetimo, Vlada je najavila gradnju 15.000 novih nautičkih vezova, od čega 5000 u 15 novih marina, što bi trebalo umnogome pomoći da sadašnji prihod od nautičkog turizma od oko 800 milijuna eura naraste za idućih 10 godina na 1,5 milijardi eura.
 
Prema istraživanjima »Tomas Nautike« od 2001. do 2007. godine, broj luka nautičkog turizma u našoj zemlji porastao je sa 66 na 94, u kojima je 16.000 vezova u moru. U tom je razdoblju smanjen broj vezova za plovila dugih do osam metara, dok je najveći porast zabilježen u broju vezova za plovila od 10 do 15 metara (43 posto), a od 2004. do 2007. najviše je porastao broj vezova za plovila duža od 15 metara (62 posto). Za sedam godina broj dolazaka turista u naše luke nautičkog turizma povećan je s 580.000 na 811.000, a pritom je broj noćenja porastao za 67 posto.
 
Za povećanje su u velikoj mjeri zaslužni domaći nautičari te oni iz istočne Europe, a statistika pokazuje da i dalje najveći broj noćenja (58 posto) u našim nautičkim lukama ostvaruju Nijemci, Austrijanci i Talijani.
 
Istraživanje govori da u našu zemlju dolaze sve mlađi nautičari. Taj je prosjek od 2001. do 2007. godine smanjen s 46 na 44 godine, ali su nautičari i dalje znatno stariji od turista koji dolaze u naše hotele, apartmane i kampove, čija je prosječna dob 41 godina.
 
Pritom su nautičari na unajmljenim plovilima (čarter) prema prosječnoj dobi bliži turistima koji nam dolaze u spomenute komercijalne objekte.
 
To bi se moglo protumačiti činjenicom da odmor na plovilu nije ništa skuplji od onoga u hotelima, apartmanima i kampovima. Od turista koji nam dolaze - fakultetsko obrazovanje ima 50 posto nautičara te 29 posto gostiju u komercijalnom smještaju. U tom sedmogodišnjem razdoblju na plovilima se povećao broj članova posade s četiri na pet osoba, što i ne čudi s obzirom da su plovila sve duža.

Da se u hrvatski nautički turizam uvodi sve više reda, govori i podatak prema kojem je 2004. godine "na sidru" noćio svaki četvrti nautičar, a 2007. svaki deseti.

Nautičari su dobri potrošači, a istraživanje "Tomas Nautike" je potvrdilo da njih 97 posto barem jednom tijekom plovidbe otiđe u restoran, dok to napravi 84 posto gostiju koji isključivo borave na "čvrstom tlu".
 
Nautičari na vlastitu plovilu sa stalnim vezom u Hrvatskoj provedu na brodu 32 dana na godinu. Za to vrijeme sigurno je većina njih spremna potrošiti puno više novca nego što im mi "uzmemo" u cijeni stalnog veza te nekom servisnom uslugom i ugostiteljskom ponudom.
 
Vrijeme je da Hrvatska znatno poboljša nautički turistički proizvod što prije jer ima sve uvjete da u skoroj budućnosti bude naš najprepoznatljiviji turistički adut.
 

ACI s 33,7 milijuna kuna dobiti u prvih devet mjeseci
 
Tvrtka Adriatic Croatia International (ACI) u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila dobit od 33,7 milijuna kuna, što je 26 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a ukupni prihod od 138,2 milijuna kuna za pet posto je veći nego protekle godine, izvijestio je na konferenciji za novinstvo u marini Ičići direktor ACI-ja Anto Violić.

Marina Vrboska

Na godišnjem vezu u ACI-jevim marinama registrirano je 3675 plovila, što je za četiri posto manje nego lani.
 
No, napomenuo je Violić, razlog tome je promjena strukture plovila na godišnjem vezu, jer vlasnici obnovom ugovora u većini slučajeva dovode na vez novo plovilo veće dužine koje fizički zauzima veći prostor od prethodnoga. Sve je veći broj i megajahti, odnosno plovila dužih od 25 metara.
 
Najveće povećanje fizičkog prometa kod godišnjeg veza ostvarile su marine Skradin s povećanjem od 55 posto i Vrboska za 38 posto.
 
U tranzitnom vezu najveće povećanje ostvarila je marina Vrboska, za sedam posto.

Povezani članci

Who's Online

We have 193 guests and no members online