Dvije strane turističke medalje

stradunTuristička sezona nam je bila uspješnija nego što se očekivalo u ovo recesijsko doba. Hrvatska je prošla bolje nego mnoge druge zemlje. Još se zbrajaju gospodarski učinci sezone. I drugdje, naravno. Turizam svugdje puni proračunsku blagajnu. A on se, osim na moru i suncu, najvećim dijelom zasniva na kulturi. Štoviše, kultura je - ponajprije kulturna baština, a onda brojni festivali (kazališni, koncertni, plesni, filmski i ini), pa i igre kojima se evociraju povijesna zbivanja vezana uz pojedina odredišta (lokalitete) te atraktivni izložbeni projekti - postala glavni nositelj turističkoga kolača. Ali njoj se prihodovno to primjereno ne vraća. Kulturna, ali i prirodna baština često su čak žrtve tog turizma, pogotovo onoga masovnoga koji se forsira, a koji 'rauba' i uništava prirodno i kulturno nasljeđe ...


KULTURIZAM

Dvije strane turističke medalje

Hoće li masovni turizam uništiti svjetsku spomeničku baštinu? Treba li i Dubrovnik ograničiti broj kruzera?

Piše: Vesna Kusin / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

turizam


Premda se odavno upozorava na taj problem, na njega se većina oglušuje. Profit bez ulaganja donosi najviše. U Hrvatskoj je dokinuta i spomenička renta koja se teškom mukom tek uspostavila i kojom se bar donekle pokušalo osigurati dodatna sredstva za obnovu kulturnih dobara od kojih su mnoga u derutnom stanju.

Naravno, Hrvatska nije izuzetak. Svjetska kulturna baština ugrožena je masovnim turizmom.

Neki su to uvidjeli i pokušavaju ograničiti posjet određenim lokalitetima. Objavljeno je: ugrožene su egipatske piramide čija se unutrašnjost, zbog vlage koju unose brojni posjetitelji, prekriva gljivicama i algama; Machu Picchu, prijestolnici Inka, prijeti urušavanje; na otočju Galapagosu dolazi do promjena eko-sustava, što drastično ugrožava autohtonu floru i faunu; ledeni obronci Mount Everesta onečišćeni su smećem alpinista...

Primjera je mnogo. Ima li ih i kod nas?

Još nitko nije napravio komparativnu analizu usporedivši štete i prihode koje "donosi" masovni turizam. Ali o jednom primjeru sigurno se može govoriti upravo s tog aspekta. Riječ je o spomeniku svjetske baštine s Unescove liste - Dubrovniku.
 

dubrovnik


Masovni turizam, onaj s kruzera, doslovce uništava to top-odredište hrvatskog turizma. Kada se 10.000 do 20.000 turista s tih golemih brodova odjednom slije u Grad, u njemu nastaje kolaps.

O tome svi zbore, jer se tada u Gradu ne može ni kretati ni funkcionirati. Nitko, međutim, još ozbiljno nije ustanovio što to opterećenje donosi gradu-spomeniku. Kojim ubrzanim tempom on zbog toga propada.

Uočavaju se samo one najveće štete, poput kidanja podmorskih kablova što infrastrukturno povezuju Lokrum s Gradom (ali se, unatoč najavljenoj zabrani, kruzeri i dalje sidre pred starom lukom) ili nedavnog ispuštanja čađe pred jednom od najljepših dubrovačkih plaža, onoj na Sv. Jakovu. O zagađenju mora otpadnim fekalnim vodama što ih tu krstaši ispuštaju, zapravo se šuti.

Uništava se okoliš i spomenik. Fizičke štete na gradu-spomeniku nitko ne registrira, dok ne dođe u kritično stanje poput drugih svjetskih.

Posredna turistička šteta je i rasprodaja kuća unutar zidina Grada strancima (turistima) koji taj spomenik pretvaraju u mrtav grad koji živne samo u sezoni. A takav grad osuđen je na propast.

Je li prihod s kruzera, koje su Dubrovčani u poraću jedva dočekali, dovoljan da spasi taj spomenik od propadanja? Nije!

Vidi li se igdje ulaganje od tog prihoda u obnovu spomenika? Ne vidi!

Je li spašen i obnovljen ijedan dubrovački ljetnikovac? Nije!

To su dvije medalje "uspješnog" (prihodovnog) masovnog turizma! Treba li se nad time zamisliti? Treba!

Pogotovo što se ti isti kruzeri spremaju za "napad" i na druge spomeničke lokacije: Split, Zadar...
 

peristil


A kad ih 'izraubaju', mirno će otploviti u neka nova odredišta.

 

Povezani članci

Who's Online

We have 178 guests and no members online