Domaćinstvo i religijska kultura u modernoj školi

Nacionalni okvirni kurikulum, koji bi trebao stupiti na snagu najkasnije 2012. godine, temeljni je dokument koji na nacionalnoj razini donosi vrijednosti, opće ciljeve i načela odgoja i obrazovanja. Određuje očekivanja onog što učenici trebaju znati i za što trebaju biti osposobljeni nakon završetka određenog stupnja izobrazbe. Prema Nacrtu nacionalnog kurikuluma, koji će biti na javnoj raspravi do 31. siječnja 2009, predviđena je podjela osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na cikluse, a školama se daje veća sloboda u izradi svojih kurikuluma. Nastavni plan i program su propisani, a nastavnici će ih smjeti prilagoditi. Po riječima Dijane Vican, državne tajnice u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, nakon javne rasprave analizirat će se primjedbe i unijeti sve kojima se poboljšava taj dokument ...

Domaćinstvo i religijska kultura u modernoj školi

Kurikulum donosi fleksibilniji pristup svakom učeniku, nego što je to predviđeno nastavnim programom

Piše: Anita Končar / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Nacionalnim kurikulumom se utvrđuje i što učenik određene dobi treba znati u jednom razvojnom ciklusu, koji pak nije strogo određen jednom školskom Ministar obrazovanjagodinom.

Osnovna će se škola podijeliti na tri ciklusa od kojih će prvi obuhvatiti razrednu nastavu, drugi, peti i šesti razred, treći ciklus sedmi i osmi razred osnovne škole, a četvrti prvi i drugi razred srednje škole.

»Odgojno-obrazovni ciklusi su važni za učitelje i nastavnike da bi poštivali kognitivni, psihološki te motorički i drugi razvoj djeteta«, tvrdi Vican, ističući da organizacija nastave ostaje ista. Naglasila je da kurikulum donosi fleksibilniji pristup svakom učeniku, nego što je to predviđeno nastavnim programom. Kurikulumom se težište u nastavi premiješta s programa i nastavnika na učenika te na njegov razvoj i postignuća. Smisao nastave nije realizacija programa, nego razvoj ljudskih mogućnosti svakog učenika. »Kurikulumom se traži fleksibilniji pristup budući da je svako dijete dar za sebe«, napominje Vican, dodajući da će sve škole imati jezgrovni kurikulum, ali će same moći birati projekte i izbornu nastavu.

Primjena nacionalnog kurikuluma podrazumijeva i uvođenje novih nastavnih predmeta kao što su domaćinstvo, profesionalna orijentacija i vlastita budućnost, informacijsko-komunikacijska tehnologija te odgoj i obrazovanje za građanstvo kao i religijsku kulturu.

»Izborni predmeti se u suvremenoj školi ne smiju ograničiti na jedan ili dva. Znanje se danas enormno povećava, a stvaralaštvo se suprotstavlja krutosti, što znači da nitko ne može biti kreativac u krutom sustavu«, rekla je državna tajnica. Nacionalni kurikulum, tvrdi, nije hrvatska novost, već je put za poboljšanje odgojno-obrazovnog sustava.


Darovita i djeca s teškoćama

Nacionalni kurikulum osigurava učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jednake mogućnosti za sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, u skladu s njihovim sposobnostima. To se odnosi na učenike s raznim Dijana Vicanteškoćama te darovite školarce.

»Kurikulum riješava definiciju darovitosti kao i definiciju djece s teškoćama kako bi se, uz fleksibilnost, mogli izraditi kurikulumi za jedne i druge, uvažavajući predispozicija i predznanja svakog od njih«, kaže Vican.

U praksi bi to značilo da dijete koje, primjerice, ima poteškoće u razvoju ne mora znati nabrojati sve filozofe i prosvjetitelje, ako ima razvijene motoričke sposobnosti za nešto drugo. Učenici s teškoćama koji su uključeni u redovite razredne odjele trebaju primati pomoć u dopunskoj nastavi, individualiziranim kurikulumom i diferencijacijom ciljeva i nastave. Što se tiče darovite djece, cilj nacionalnog kurikuluma je omogućiti im razvoj i ostvarenje njihovih potencijala uvažavanjem i njihovih socijalno-emocionalnih potreba.


Usavršavanje nastavnika

Nakon što kurikulum stupi na snagu, počet će osposobljavanje nastavnika i stručno usavršavanje, no broj radnih mjesta se neće povećati.

»Kurikulumom se ne povećava normu učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, ali im se pomaže u tome raditi dio jezgrovnog kurikuluma, a dijelom im se oslobađa prostor za kreativnost«, objasnila je državna tajnica. Da bi se kurikulum mogao realizirati, tvrdi, podrazumijeva se stalno usavršavanje te stručni razvoj učitelja i nastavnika.