Osvrt na 10. Kongres esperantista Europske unije

Rijeka je bila domaćin 10. kongresa Europske esperantske unije. Skup se održao u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku od 6. do 12. srpnja pod pokroviteljstvom (zar ste sumnjali) dr. Ive Josipovića, predsjednika RH. Glavna tema kongresa bila je "Pravedna Europa s pravednim jezičnim odnosima kao preduvjet za demokratske komunikacije" ...

KONGRES ZA PAMĆENJE

Osvrt na 10. Kongres esperantista Europske unije

Piše: Davor Grgat
Foto: Kurti


Predsjednik Josipović, esperantistima je poručio: - "Iako se Hrvatska tek prošle godine i službeno priključila Europskoj uniji, tradicija  učenja esperanta – jezika koji spaja narode i nacije svih boja , vjera, jezika i rasa gotovo je jednako dugo kao i u ostlim europskim zemljama. To i ne čudi, budući da je esperanto u 127 godina postojanja važan dio našeg zajedničkog europskog kuturnog  naslijeđa. Pravedna Europa i pravedni jezični onosi – jeftina komunikacija također je bliska  i osnovnim postulatima mog predsjedničkog programa, koji promoviraju pravednost na svim planovima“.

Dobre želje članovima Europskog esperantskog kongresa, uputili su i gradonačelnik grada domaćina, mr. Vojko Obersnel i župan Zlatko Komadina koji su također bili supokrovitelji kongresa kao i Boris Di Costanzo, predsjednik Organizacijskog komiteta.

Glavna kongresna tema bila je: „Pravedna Europa s pravednim jezičnim odnosima kao preduvjet za demokratske komunikacije“, - „U potrazi za savršenim jezikom i pravednom Europom“.

10. Kongres esperantista Europske unije

U okviru glavne kongresne teme imali smo priliku čuti predavanja istaknutih esperantista kao: dr. Sean O Riaina (Irska), Nikolu Rašića (Hrvatska), Zlatka Tišljara (Slovenija), Jozefa Reinvarta i Michaela Cwika (Belgija), Petra Balaža (Slovačka), Thiery Saladina (Francuska),  te Vjekoslava Morankića, prof. Spomenku Štimec, dr. sc. Emila Heržaka (Hrvatska) i  hrvatske sveučilišne profesore Milorada Pupovca i Jagodu Granić (Filozofski fakultet – Split) na temu; „Zašto je važna  jezična pravednost u Europi“, ili „Komunikacijska globalizacija i ponovna vernakularizacija nacionalnih jezika - vjerojatne posljedice“.

- "O jezičnoj politici u Europi-postoji li pošteno ponašanje“, govorio je  mr.sc. Nikola Rašić, sociolog, lingvist i prevodilac, a o jzičnoj politici u Europi predsjednik Europske esperanto-unije Sean O  Riain, koji je ispričao i jednu legendu: „U jednom židovskom sveučilištu u Jeruzalemu  ni sam Bog ne bi mogao doktorirati iz dva razloga: prvo, Bog je napisao samo jednu knjigu, i drugo što ta knjiga nije napisana na engleskom“.

Kongres je pozdravio i naš Poljičanin - predstavnik Esperantskog društva „Split“.

Hrvatski savez za esperanto dobitnik je prošlogodišnje nagrade od 200.000 jena i diplomu od japanske firme „Mecena“, kao Esperantska zemaljska udruga  koja je tijekom 2013. godine  objavila najviše članaka o esperantu u nacionalnim novinama.

Kad već govorimo o pravednosti u Europi, posebice o upotrebi nacionalnih jezika, da spomenemo i jednu neobičnu pojavu: Svaki građanin iz svoje udruge, ustanove, udruženja može se javiti na natječaje za realizaciju svojih projekata u bilo kojoj zemlji, ali ne (nažalost) na svom jeziku, ili ne na njemačkom, francuskom, talijanskom... nego samo na engleskom jeziku. E, pa gdje smo mi, gdje je tu jezična pravda?

Tijekom  trajanja kongresa, održana je i Skupština Europske esperantske unije, na kojoj su se brojni esperantisti pobliže upoznali o radu te najveće europske organizacije esperantista.

Mada smo svjesni, mi esperantisti, da smo kao kap u moru, da se puno toga neće prihvatiti, ali činjenica  da smo i ovom prilikom dokazali svoju jedinstvo, pravičnost, snagu i želju, što najbolje dokazuje radni dio kongresa, u kojem su predavali najeminentniji  govornici ovoga jezika, pa se sa sigurnošću može kazati kako ovaj kongres nije bio najmasovniji, ali  sa sigurnošću jedan je od bolje organiziranih do sada i jedan od najkvalitetnijih.

Ovo  je bila prilika da  se sudionici kongresa iz 21 Europske zemlje upoznaju i s turističko-povijesnim i kulturnim znamenitostima grada domaćina i okolice Pule, Rovinja, Krka...  

Svake večeri za trajanja kongresa organiziran je bogat kulturno-zabavni program, sa nizom koncerata, kazališnih predstava, filmovima, i to sve na jednom jeziku – esperantu.

I na kraju kažimo kako je Esperantsko društvo Rijeka i ovim kongresom potvrdilo da se ubraja među najaktivnija Esperantska društva ne samo kod nas već i u Europi, pa sa sigurnošću bih kazao i jedan među boljima u svijetu, i to je jedan od razloga više da ga pamtimo kao uspješnog.  

U organizaciji Kongresa najviše je posla odradila mlada Maja Tišljar, koja je na koncu pozdravljena ovacijama.

Povezani članci

Who's Online

We have 456 guests and one member online

  • admin