Domaći odrezak najunosniji na turističkom tanjuru

spizadomaća spizaTurizam kao jedan od najvažnijih generatora gospodarskog rasta, u sinergiji s poljoprivredom, mora postati okosnica hrvatske izvozne ekspanzije, što znači da turizam u cijelosti ispunjava svoju stratešku funkciju kad je u službi domaće proizvodnje, odnosno što većeg plasmana domaćih proizvoda. Zbog globalnih kretanja u poljoprivredi i kriznog stanja u svijetu, mnoge su se okolnosti promijenile te se otvaraju nove mogućnosti za hrvatske proizvođače hrane. Jedna od važnih prepreka, uz 'nekontrolirani' uvoz hrane iz inozemstva, je neorganiziranost naših primarnih proizvođača. Hrvatska ima tradiciju i kvalitetu proizvodnje pa su imperativ hrvatske poljoprivrede upravo konkurentni proizvodi koje možemo sami proizvesti, dok bi, kao što je to slučaj i u drugim europskim državama, uvozili samo proizvode koji ne uspijevaju u našem podneblju ... U ovo vrijeme gospodarske krize, koje neće biti lagano, moramo konstatirati da sva hrvatska turistička ponuda, sav taj naš proizvod ovisi i o tome da, osim prirodnih ljepota, osim kulturne baštine koju imamo, gostima ponudimo i našu domaću hranu ...

POLJOPRIVREDA + TURIZAM = ...

Domaći odrezak najunosniji na turističkom tanjuru


Turizam u sinergiji s poljoprivredom mora postati okosnica hrvatske izvozne ekspanzije, što znači da u cijelosti ispunjava svoju stratešku funkciju kad je u službi domaće proizvodnje, odnosno što većeg plasmana domaćih proizvoda

Piše: Marinko Petković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Unatoč ozbiljnijem iskoraku na početku ove godine, kad je izvoz hrane bio veći za 27,3 posto, a uvoz smanjen za 17,5 posto, samo u prvih pet mjeseci iz Nizozemske je u Hrvatsku uvezeno 1800 tona jeftine teletine, pet puta više nego lani.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da su već poduzeli određene korake kako bi kroz carinske tarife zaštitili domaću proizvodnju goveđeg mesa, koja bilježi pad narudžbi na domaćem tržištu, osobito u turističkim odredištima.

S druge strane, naslijeđena poljoprivredna struktura, osobito kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu, ali i neuređenom domaćem tržištu, nije povoljna.

Primjerice, proizvođači, bilo mesa ili mlijeka, traže da im se osigura jedan hektar obradivih površina po grlu. Stočari imaju oko 120.000 hektara obradivih površina u svojim rukama, a treba im otprilike još toliko da bi mogli biti konkurentni na otvorenom tržištu.

Dakle, nužno je okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda, ali i pokretanje proizvodnje na oko milijun neobrađenih hektara zemlje i to na način da zemljište bude na raspolaganju onima koji se žele i mogu baviti poljoprivredom.

U razvoju poljoprivrede nužni su povećanje poljoprivrednih površina i  proizvodnje po jedinici površine, educiranost proizvođača - što rezultira povećanjem proizvodnosti i većom racionalizacijom, te intenzivna ulaganja u proizvodnju.

Osim u sređivanje i okrupnjavanje zemljišta, ulaže se u proizvodnju, modernu tehnologiju, zatim uređenje tržišta i infrastrukture, razvoj i profesionalizaciju interesnih udruga te jačanje ekološke poljoprivrede koja ima dodanu vrijednost.

Naglasak je na unapređenju visokodohodovnih proizvodnji, ponajprije mesa, mlijeka, povrća i voća, osobito grožđa, u kojima Hrvatska ne zadovoljava vlastite potrebe, a može se zaposliti dobar dio poljoprivrednika. Pritom se, s obzirom na komplementarnost raznih proizvodnji, ne zanemaruje ni jedan drugi segment od važnosti za razvoj hrvatske poljoprivrede.

Za veći izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prvo treba obraditi zemlju. Samo u posljednje četiri godine u Hrvatsku je uvezeno voća i povrća u vrijednosti osam milijardi kuna, a izvezeno za samo 1,2 milijarde.

Zbog globalnih kretanja u poljoprivredi i kriznog stanja u svijetu, mnoge su se okolnosti promijenile te se otvaraju nove mogućnosti za hrvatske proizvođače hrane. Jedna od važnih prepreka je neorganiziranost primarnih proizvođača koji prerađivačima ne mogu osigurati dovoljne količine proizvoda ujednačene kvalitete.

Rješenje su proizvodne marketinške organizacije, ali i poljoprivredne zadruge koje bi okupile manje poljoprivrednike te im pružile potrebnu infrastrukturnu i organizacijsku podršku za otkup njihovih proizvoda.

Europska unija ima razrađene modele potpore takvim organizacijama, a i promišljanja resornog ministarstva na tom su tragu. U cijelom tom lancu vrlo je važna uloga prehrambene industrije koja se u proizvodnim procesima treba više oslanjati na domaću sirovinu.

Hrvatska ima tradiciju i kvalitetu proizvodnje pa su imperativ hrvatske poljoprivrede upravo konkurentni proizvodi koje možemo sami proizvesti, dok bi, kao što je to slučaj i u drugim europskim državama, uvozili samo proizvode koji ne uspijevaju u našem podneblju. Ne može se očekivati da budemo konkurentni u proizvodnji, primjerice, tropskog voća, kave, čaja, začina ili riže.

Uz ratarsku proizvodnju ide i stočarska, koja ima veliki potencijal s obzirom na hrvatsku tradiciju, ali i sve veću tehnološku opremljenost zahvaljujući ulaganjima države od 800 milijuna kuna godišnje u sektor proizvodnje mlijeka.

Ta činjenica još više dobiva na značenju u sadašnjim uvjetima globalne gospodarske krize.

Pripreme za nadolazeću turističku sezonu oslanjaju se na potenciranje izvoza hrane kroz turizam, odnosno činjenicu da se plasmanom domaćih proizvoda ostvaruje mnogo veći učinak nego u slučaju klasičnog izvoza.


Svaka kuna uložena u turizam višestruko se vraća

Božidar PankretićBožidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da je turizam osobito financijski učinkovit kad se stavi u funkciju povećanja potrošnje domaćih poljoprivrednih proizvoda, jer tada imamo kompletnu ponudu. Dodaje da je osobito važno povećanja potrošnje domaćih proizvoda dodane vrijednosti.

"Podsjetit ću samo na to da su tu slavonski kulen, pršut, zagorski puran, odlična vina, vrhunska maslinova ulja i drugi naši proizvodi. Oni imaju posebnu dodanu vrijednost, ako ih plasiramo u turizmu, za što nam se otvara mogućnost", kaže Pankretić.

U ovo vrijeme gospodarske krize, koje neće biti lagano, tvrdi, moramo konstatirati da sva hrvatska turistička ponuda, sav taj naš proizvod ovisi i o tome da, osim prirodnih ljepota, osim kulturne baštine koju imamo, gostima ponudimo i našu domaću hranu.

"Toga ima. To je pripremljeno i vjerujem da ćemo zajedno napraviti jednu dobru promociju, jer svaki taj proizvod prodan turistu je izvoz, on je supstitucija uvoza. To je naša velika šansa. Svaka kuna uložena u turizam nam se višestruko vraća. Posebno naglašavam segment seoskog turizma, kojem pridajemo osobito značenje i koji se posebno razvija", zaključuje ministar Božidar Pankretić.

 

Povezani članci

Who's Online

We have 180 guests and one member online

  • admin