Dalmatinci traže spas u obrtništvu

U aktualnoj situaciji kada ni nejako hrvatsko gospodarstvo nije zaobišla velika kriza kakva se ne pamti već 70-ak godina, borba za očuvanje radnih mjesta postala je društveni imperativ. Koliko poslodavci imaju snage othrvati se prijetećim otkazima teško je reći, ali posve je pouzdana činjenica da se barem dio od oko 30 tisućanovih” nezaposlenih osoba, koliko ih se bilježi od početka godine, može nazvati neopravdanim žrtvama recesije, odnosno da ih se “gazda” riješio iz razloga koji se ne mogu izravno povezati s trenutačnim poslovnim problemima ...

ZANATLIJE ZASUKALI RUKAVE TRAŽEĆI IZLAZ IZ POSLOVNE KRIZA I ZASLUŽENE PLAĆE

Dalmatinci traže spas u obrtništvu


Premda je od početka godine u Hrvatskoj zatvoreno gotovo 5000 obrta, otvoreno je i više od 2000 novih, pa se može reći da mnogi na taj način žele popuniti naglo ispražnjen obiteljski proračun


Piše: Gordan Zubčić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Dakle, vlasnici su iskoristili krizni trenutak kako bi otpustili svoje zaposlenike, a to su zapravo planirali i da se nisu pojavili problemi u gospodarstvu. Najveći kratkoročni porast nezaposlenih u nekoliko posljednjih godina očekivano se nije regrutirao iz redova državnih i javnih službenika, ali jest iz krugova radnika u proizvodnim i uslužnim djelatnostima u kojima su opet prve stradale - žene, koje čine 60 posto od gotovo 264 tisuće nezaposlenih u Hrvatskoj.

Upravo je kriza nesumnjivo pogodila i obrtnike koji na nacionalnoj razini zapošljavanju 232 tisuće radnika, odnosno čak 15 posto od ukupnog broja zaposlenih u državi. Od početka godine ugašno je gotovo 5000 obrta, a istovremeno ih je otvoreno nešto preko 2000, što nam govori da su se mnogi i u grotlu recesije ipak spremni boriti za svoju plaću i opstanak na tržištu.


Sajmovi

Unatoč sve raširenijoj plimi neplaćanja i nelikvidnosti u kojoj opet najveću cijenu plaćaju mali poslodavci-obrtnici, ostaje činjenica da se čvrsti, ambiciozni i sposobni ljudi mogu snaći i zadržati opseg posla pa i primanja koja su u pravilu veća od državnog prosjeka. Uz poneku objektivnu pritužbu na teškoće s kojima se svakodnevno susreću, uspješniji obrtnici, zanatlije i mali proizvođači moći će u “bušti” naći više kuna od liječnika ili sveučilišnog profesora, što je svakako respektabilno.

Mnogi su tako zasukali rukave i krenuli u trnovit put zvan poslovanje u trenutačnim nezahvalnim kriznim uvjetima, a među njima je i 5000 splitskih obrtnika. Kako doznajemo u splitskom Udruženju obrtnika, polovicu spomenutog broja čine ugostitelji i trgovci koji svakoga dana vode boj za opstanak s velikim sustavima.

Premda im ni zakoni nisu naklonjeni te se sporo prilagođavaju izazovima suvremenog poslovanja, zanatlije se više-manje uspješno snalaze u moru teškoća među kojima i sami izdvajaju problem s blokadama računa za samo nekoliko tisuća kuna duga, što ranije nije bio slučaj.

Kao i na državnoj razini, dio obrtnika u gradu pod Marjanom bio je prisiljen zatvoriti svoje radnje, među kojima su i neka desetljećima prepoznatljiva imena, ali se istovremeno javljaju i novi, mladi ljudi koji se žele upustiti u rizičan poslovni put.

- Na naša vrata svakodnevno pokuca netko željan posla i savjeta kako pokrenuti obrt. Mladi ljudi su većinom zainteresirani za rad u novim tehnologijama kao što su uređivanje web stranica i slične računalne usluge, reklamni poslovi, visinski radovi ili iznajmljivanje plovila što je plod uvođenja većeg reda u nautički čarter.

Zanimljiv primjer predstavlja jedna naša sugrađanka srednjih godina koja je dobila otkaz u velikoj tvrtki i sada je voljna osnovati agenciju za utjerivanje dugova. Žene su u pravilu pune ideja i spremne za nove poslove nakon što su bivale otpuštene u većim sustavima pa se tako interesiraju za otvaranje agencija za pružanje kućanskih usluga i slično - kaže nam Ivanka Lovjer, tajnica Udruženja obrtnika Split, čija je predsjednica Marija Crmarić bila na jednom poslovnom sajmu u Beogradu jednako kao i Dražan Krolo, čelnik Hrvatske obrtničke komore-Županijske komore Split.

Očekujući epilog lokalnih izbora ustrojavanje novih gradskih i općinskih vlasti Hrvatska obrtnička komora predložila je Vladi brojne mjere kojima bi se olakšalo poslovanje zanatlija poput suzbijanja neregistriranog obavljanja djelatnosti-rada na crno, smanjenja kamata i poreznih nameta, povećanja državnih potpora... U tom kontekstu treba promatrati i riječi Lea Merčepa, vlasnika tvrtke “Leo inox” i člana Upravnog odbora Udruženja obrtnika Split:


Snalaženje

- Situacija je sve samo nije laka. Probleme nam stvaraju veliki sustavi za koje radimo kao kooperanti, a oni su maksimalno produžili rokove plaćanja pri čemi kapilarno stradavaju upravo obrtnici, zanatlije kao najniža razina. Mnogi su morali privremeno obustaviti rad, posebice mali obrti, a ostali se svakodnevno snalaze.

Ipak, ostaje činjenica da na tržištu opstaju oni obrtnici koji svojim proizvodima i uslugama mogu konkurirati nekvalitetnijoj pa time i jeftinijoj uvoznoj robi - kaže Merčep i dodaje: - Postojeći zakoni nam uvelike otežavaju posao jer društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) imaju puno bolji tretman, odnosno vlasnik društva prilikom stečaja ili bankrota ne odgovara svojom imovinom, a obrtnici upravo suprotno.

Zbog vrlo malih dugova nama prijeti blokada računa, a d.o.o. može imati temeljni kapital 25 tisuća kuna i samo jednog registriranog radnika te na temelju toga je praktično nemoguće utjerati potraživanja od njih. Nasuprot tome, mi imamo vrlo vrijednu osobnu imovinu na koju nam svaki vjerovnik može “sjesti” zbog minimalnog duga. Ipak, mi smo žilavi i borimo se za svoj dio kolača.

U sličnom tonu priča nam i građevinar Marinko Pletikosa koji često radi kao kooperant velikih tvrtki i “bori se za opstanak obiteljskog biznisa i 20 radnika”. - Iskreno, proteklih nekoliko godina smo imali dosta posla i mogao sam svojim ljudima isplatiti i 13. plaću. Danas je dosta drugačije, ali plaće su redovite i nadamo se da će kriza oslabiti, a valjda i završiti. Sve više plaćanja nam nude u kompenzaciji, materijal, stanovi...Međutim, kako nama, tako i ostalima, izvući ćemo se - ističe naš sugovornik.

Po svemu tome, teško je poduzetnicima danas naći i zadržati posao, a kamo li nekakav “biznis iz snova” koji bi nosio pripadajuću visoku zaradu. Plovidba nemirnim tržištem i poslovnim okruženjem premrežena je izazovima, ali mnogi se, eto, snalaze i još uvijek ostvaruju solidne prihode, sasvim respektabilne u državnim okvirima.


Koordinator uličnog nogometa

Budući da je kriza najprije pokucala na vrata financijskih velesila, građani su se u traženju novih poslova pokušali snaći na doslovno stotinu različitih načina. Britance je tako zapljusnuo val čudnih ili, bolje rečeno, bizarnih zanimanja kao što su koordinator uličnog nogometa, trener na koturaljkama u dikoklubu ili savjetnik za četkicu za zube.

Premda se tamošnja udruga poreznih obveznika odmah pobunila protiv “novotarija”, dio poslova je odmah pao na plodno tlo. Najbolji primjer za takav trend je posao nadzornika za gnojivo od korištenih organiskih materijala koji nadzire pogon za preradu vrtnog otpada i za to prima godišnju plaću od gotovo 30 tisuća eura.


Profi šetači pasa

Ni Hrvatska nije imuna na sve brojnije poslove koje osiguravaju opstanak ljudima koji su u aktualnoj recesijskoj neveri izgubili “čvrsto” radno mjesto i time pokušavaju ostvariti svima toliko potrebnu dodatnu zaradu. Najčešće je riječ o hobijima, poput održavanja vrtova, šetanja pasa ili povremenog održavanja, bolje rečeno “šminkanja automobila". Neki od njih su pravi profesionalci u svojem poslu iako ga najčešće obavljaju u zoni sive ekonomije.


Inozemna iskustva

O kvaliteti izvedbe i povjerenju u obrtnički posao može posvjedočiti i primjer iz Njemačke koji smo čuli u novinarskim krugovima. Posao na obnovi dijela jedne stambene zgrade bio je povjeren jednoj lokalnoj tvrtki čiji je glavni inženjer bio indijskog porijekla, a i dio radnika nije bio domicilan.

Prostorije u kojima su se obavljali radovi su bile privremeno folijom izolirane od ostatka stana, a naša se kolegica začudila kada je vlasnica stana otišla u šetnju ostavljajući radnike u otvorenom stanu sa svom imovinom.

Toliko povjerenje, naime, ima temelj u visokim kaznama koje bi pretrpio izvođač radova i njegovi radnici, a ponajprije se odnosi na gubitak licencije za rad, što bi bio zapravo “ključ u bravu” obrta i novi negativni doprinos tamošnjoj burzi rada.

Povezani članci

Who's Online

We have 558 guests and no members online