Proizvodnja pustoši

dalmacija dugi ratŠto nije uništio Hrvatski fond za privatizaciju, dotukao je Trgovački sud, zaključio je sindikalac Jozo Marić nakon što smo ustvrdili da je na području Splitsko-dalmatinske županije ugašeno 16 tvrtki koje su se bavile proizvodnjom, a na njihovu području podignuti su stanovi, trgovine ili, što je najčešće i najgore, apsolutno ništa. Samo u ovih 16 tvrtki bez posla je ostalo oko 10 tisuća radnika. Nesmiljenom deindustrijalizacijom izgubili smo više tisuća radnih mjesta u proizvodnji koja je bila izvozno orijentirana. Štetu koja se činila svih ovih godina uviđamo tak sada, kada se, pritisnuti globalnom krizom, svi ekonomski analitičari slažu s time da se Hrvatska mora razvijati iz gospodarstva koje stvara nove vrijednosti i koje je izvozno orijentirano. Nažalost, na razvalinama tih tvrtki nisu niknule ni uslužne djelatnosti ...

U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI UGAŠENO JE 16 PROIZVODNIH TVRTKI i bez posla ostalo 10 tisuća ljudi

Proizvodnja pustoši

Pretvorbu i privatizaciju preživjele su samo graditeljske tvrtke koje na mjestu nekadašnjih tvornica grade marine, trgovačke centre ili stanove. Uz puna usta proizvodnje, u ugašenih 16 poduzeća desetak tisuća proizvođača otišlo je u zaborav

deindustrijalizacija

Piše: Duška Čolović / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Nažalost, na razvalinama tih tvrtki nisu niknule ni uslužne djelatnosti prokomentirao je Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata.


Niču trgovine

Već sedam godina neiskorišteno stoji oko 200.000 četvornih metara atraktivnog zemljišta Adriavinila, uz more u Kaštel Sućurcu. Nekada je tu radilo oko dvije tisuće radnika, a kada je prije sedam godina Adriavinil otišao u stečaj, izgubljeno je i posljednjih četiri stotine radnih mjesta.

Enver Moralić je kupio zemljište, namjeravao podići marinu za jahte i hotelske sadržaje, ali još uvijek čeka plansku dokumentaciju koju bi trebao napraviti Grad Kaštela.

Preko ceste je Adriachem, koji je nekad s Adriavinilom činio Jugovinil, još uvijek zapošljava 240 radnika, ali radi s deset-dvadeset posto kapaciteta, procjenjuju u HUS-u. Ni nakon deset provedenih natječaja, Adriachem ne pronalazi kupca pa će, vjeruju sindikalci, i posljednjih dvjestotinjak radnika ostati bez posla.

Na mjestu nekadašnje Jugoplastike pa Diokoma danas je trgovački centar Joker, stanovi POS-a i hotel. Od 8000 radnika koji su proizvodili na tom prostoru, ostalo ih je 300, koji sada rade u Planom kod Trogira.

Tvornica opreme Termofriz u stečajnom je postupku prodana Željku Kerumu, splitskom kandidatu za gradonačelnika. U Termofrizu je radilo petstotinjak radnika, a danas je na tom području u Lori Kerumov supermarket.


Građevinari

Građevinsko poduzeće Rad na Brdima u Splitu ugašeno je početkom devedesetih, bez posla je ostalo dvjestotinjak radnika, a na mjestu Rada podignuti su stanovi.

tvornica dalamcija dugi rat

Nekadašnja tvornica Dalmacija iz Dugog Rata ne radi već dvanaest godina. Na području tvornice ferolegura, površine 20 hektara uz more, engleska tvrtka Landmark namjeravala je podići hotel svjetske klase, marinu i druge turističke sadržaje, te samo u postupku gradnje zaposliti 400 ljudi.

Čeka se, međutim, da država prenese koncesiju za pomorsko dobro na Općinu Dugi Rat kako bi Općina mogla biti partner Englezima, te planska dokumentacija.

Područje tvornice županijskim je planom namijenjeno proizvodnji, a općinskim turizmu. Ta dva plana trebaju biti usklađena da bi se moglo graditi.

Tvornica Neptun u Komiži na Visu, koja je radila više od 130 godina, prodana ja s ciljem podizanja turističkih i gospodarskih sadržaja. Međutim, već četvrtu godinu na atraktivnom području uz more ništa se ne događa.

Kupac je Južnoafrikanac koji ima problema sa stupanjem u posjed jer vlasništvo nije bilo posve čisto. Osim toga, smeta mu i namjera da se u neposrednom susjedstvu napravi ribarska luka.

Bez posla je ostalo, prema podacima HUS-a, 70-ak ljudi, a atraktivni prostor uz more ljeti služi kao parkiralište.

Pretvorbu i privatizaciju na ovom su području preživjele samo građevinske tvrtke, opstao je Konstruktor, čiji su vlasnici mali dioničari, Lavčević, u vlasništvu Montmontaže, i Cestar u vlasništvu Ivice Nuića zaključio je Jozo Marić.

tcornica Dalmacija Dugi Rat


Otpisani

HUS-ov popis proizvodnih tvrtki koje su u stečaju ili likvidirane, a na njihovu prostoru nije nastavljena proizvodnja:

- Adriachem, Kaštela
- Adriavinil, Kaštela
- Agrokoka, Imotski
- Diokom, Split
- Dalmacija, Dugi Rat
- Melioracija, Split
- Univerzal, Split
- Mosor, Omiš
- Neptun, Komiža
- Drvni kombinat, Split
- Termofriz, Split
- Građevinsko poduzeće Rad, Split
- Tehnogradnja, Split
- Jadrantrans, Split
- Jadran ribolov, Split
- Salonacoop, Solin


Sve zbog nekretnina

Kada bismo sve to promatrali u uvjetima globalnoga tranzicijskog procesa, mogli bismo reći da je normalno da u suvremenim uvjetima na lokacijama o kojima je riječ teško mogu preživjeti neke tradicionalne, niskoprofitabilne industrijske grane kaže Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta iz Splita.

turistički planovi
turistički planovi

- Međutim, ako se govori o splitskom području, vrijeme je jednostavno učinilo da neke tradicionalne industrijske grane ne mogu podnijeti visoke lokacijske troškove, uvjetovane enormno brzim rastom cijene zemljišta i rastom atrakcije terena uz more ili blizu njega.

Slično je i u drugim okolnim gradovima, od Trogira preko Kaštela pa sve do Dugog Rata i Omiša.

Uzmite samo primjer postrojenja Dalmacijavina u Gradskoj luci, koje, poznavajući goleme poslovne probleme te tvrtke, s jedne strane, te atraktivnost prostora na kojem se nalazi, s druge strane, teško može opstati na toj lokaciji.

U javnosti se tako već propituje i lokacija Brodotrogira i sličnih tvrtki, sve kako bi se te i takve lokacije revalorizirale u skladu s novim zahtjevima i novim uvjetima.

branko Grčić- Međutim, u našem slučaju vezivati sudbinu svih iščezlih poduzeća samo uz uvjete lokacije, naravno, nije moguće, tvrdi Grčić.

Uzroci takvog razvoja događaja su puno brojniji i dublji. Agonija većine njih počela je s Domovinskim ratom, prekidom poslovnih veza i gubitkom “domaćih” i klirinških tržišta.

Isto tako, većina tih poduzeća ostala je bez “socijalističkog” menadžmenta, a da nije bilo pravih kadrovskih rješenja i ljudi koji bi znali upravljati tim poduzećima u uvjetima krize.

Proizvodnja je zamrla, a onda dolazi privatizacija usred rata, sa svim negativnim posljedicama.

Preuzete obveze iz ugovora o privatizaciji, bilo da se radi o financiranju restrukturiranja i obnovi proizvodnje, bilo da se radi o provedbi socijalnih klauzula, gotovo redovito se izbjegavaju.

Radnici ostaju bez posla, a u prvi plan dolazi osiguranje vlasništva nad, pokazat će se kasnije, vrijednim nekretninama.

Ukupno gospodarsko okruženje je takvo da stimulira uvoznu, trgovačku ekonomiju, pa na tim zemljištima niču veliki trgovački centri, dio se prenamjenjuje u stanogradnju, a u najboljem slučaju grade se hoteli i prateći turistički sadržaji.

- Primjer Adriavinila upozorava na još jedan važan moment. Ostaci nekadašnjih kompleksa i sveopća kontaminacija terena, s obzirom na goleme troškove sanacije, već unaprijed su prijetnja za isplativost bilo kakve investicije na tom prostoru.

Stoga je teško očekivati da zainteresirani brownfield-investitor učini bilo što bez značajne potpore lokalne zajednice, pa čak i države, kako bi se takve lokacije regenerirale i ponovno privele svrsi.

Poseban problem splitskog bazena, ali može se reći i cijele Hrvatske, jest da nema puno novih investicija u moderne industrije s visokom dodanom vrijednošću.

Vlastiti kapaciteti za razvoj ekonomije utemeljene na znanju još uvijek su skromni.

- Međutim, bez više razine inovativnosti, pa makar i na bazi transfera tehnologije i znanja iz inozemstva, teško ćemo uspostaviti novu i izvozno konkurentnu industrijsku, proizvodnu strukturu.

Za to je nužno imati potpornu tehnološku infrastrukturu, ali i izdvojiti puno više novca nego što to država čini danas zaključuje Grčić.

joker split

Povezani članci

Who's Online

We have 227 guests and no members online