Padaju krediti, rastu kamate, košarice sve tanje

Gospodarski kolaps potekao u svjetskim centrima odavna je dokinuo vrijeme ekspanzije i lake dostupnosti kredita, a hitri plimni val dotaknuo je minulih dana i tjedana i našu obalu Jadrana, koja nije dugo ostala pošteđena. Tijekom 2009. smanjit će se uvelike potrošnja, krediti bi trebali značajno porasti, a iz toga razloga zaustavit će se i kreditna ekspanzija, procjena je profesora na Ekonomskom fakultetu Ljube Jurčića. Potražnja za nekim namjenskim kreditima, poput stambenih i onih za kupnju motornih vozila, smanjena je u nekim hrvatskim bankama, no one i dalje bilježe opći rast kredita ...

Bankarsko pospremanje počelo i kod nas nakon svjetskog financijskog sloma

Padaju krediti, rastu kamate

Gospodarski kolaps potekao u svjetskim centrima odavna je dokinuo vrijeme ekspanzije i lake dostupnosti kredita, a hitri plimni val dotaknuo je minulih dana i tjedana i našu obalu Jadrana, koja nije dugo ostala pošteđena.

Piše: Pero Livajić / Zadarski regional
Izvor: Zadarski regional

Počelo je, počelo, nema nam spasa. Dobro, nije baš tako katastrofično, kako na prvu izgleda. Ili jest, tko zna. Ali, da se sprema žustro stezanje kaiša i krpanje ionako poprilično ispražnjelih džepova u svekolikim novčanim segmentima života kod Hrvata, poruke nemilice stižu sa svih strana. Premijer ozbiljnog lica i predsjednik spuštenih obrva svoje su rekli prije par dana. Red, rad i disciplina. Svima, pa možda i njima. Valjda. Eto na.


Tanka košarica i let moneta

Građani spomenutu i razvikanu novu krizu osjećaju godinama. Košarica je nekako stalno tanka, tanušna. Mnogi su, prema staroj tradiciji, pomoć potražili u kreditnim zaduženjima, po kakvim takvim  kamatnim stopama. Često astronomskim, ali što sad.

Nevera u planetarnim financijskim krugovima stigla je kao dodatni udarac. Gospodarski kolaps potekao u svjetskim centrima odavna je dokinuo vrijeme ekspanzije i lake dostupnosti kredita, a  hitri plimni val dotaknuo je, minulih dana i tjedana, i našu obalu Jadrana, koja nije dugo ostala pošteđena.

U bankama zapadnih zemalja Europske unije, pod čiju kapu uglavnom ulaze i domaće inačice, zadnjih nekoliko mjeseci neprekidno, rastu kamate na kreditne uloge denominirane u eurima i švicarskim francima, zbog čega ugledni monetarni stručnjaci isto, na žalost, vrlo skoro očekuju i kod nas.

Tijekom 2009. smanjit će se uvelike potrošnja, krediti bi trebali značajno porasti, a iz toga razloga zaustavit će se i kreditna ekspanzija, procjena je profesora na Ekonomskom fakultetu Ljube Jurčića.


Rasprodaja prije zatvaranja

Makar u vodećim hrvatskim bankama uporno izbjegavaju potvrditi da će podizati kamatne stope u skorom razdoblju, to je postala javna tajna, doznajemo iz jako pouzdanih i povjerljivih izvora.

Neke među njima, držeći se dobro poznate trgovačke logike <rasprodaj prije
zatvaranja>,
nastoje uoči planiranih promjena uloviti u svoju mrežu što više
novih dužnika.

Većina ih je, tako, sudeći po učestalim televizijskim i drugim reklamama, od prije par dana naprasno krenula s užurbanom kampanjom privlačenja komintenata i izvanrednim akcijama povoljnih kamatnih stopa na kredite koje traju najčešće do Božića. Pametnom dosta.


OTP diže 1 posto, uskoro Erste i Hypo banka.

Premda se o podizanju kamata na veliko šuška u društvima bliskim financijskim facama  službenih potvrda još nema. Posvemašna šutnja. Što je i logično, u igri se nalazi najvrijednija igračka, gotov novac. Pa ipak, sasvim očito je da se nešto tamo događa. Led je, međutim, donekle, probila OTP banka. Ta je ustanova podigla kamatne stope u prosjeku od 0, 5 do 1 posto, i to na stambene kredite za mlade, hipotekarne, gotovinske i kredite za kupnju vozila. Postupak su opravdali uvjetovanošću tržišnim i regulatornim prilikama.

U PBZ-u, navodno, za sada ne namjeravaju podizati kamate, kao ni u Splitskoj banci, pojasnio je glasnogovornik Neven Srdar.

U Hypo Alpe Adria banci htjeli su nam otkriti samo da će vlastitu kamatnu politiku prilagođavati situaciju na tržištu moneta.

Jedino su u Erste banci priznali kako blagi uzlazni trend kamata nije isključen, ovisno o tržišnim okolnostima, prema kojima će svoje poslovanje uskladiti i ta banka.


Štednja bez novih zaduženja

Osim što će novi komintenti podignute kredite najvjerojatnije otplaćivati po višim cijenama, nastradat će i oni koji ih već otplaćuju, jer će ih morati otplaćivati po novim, promjenjivim kamatama.

U krovnoj organizaciji banaka RH, tvrde, pak, kako ne treba paničariti i dizati uzbunu bez razloga. Direktor Hrvatske udruge banaka, dr. Zoran Bohaček, smatra tako kako se može očekivati da će od 1. siječnja doći do porasta kamatnih stopa, ali blagog, možda za četvrtinu postotka. Ne misli kako će skok biti takav da će opaliti građane po glavama.

Teško je reći hoće li i koliko stope rasti, to ovisi o više faktora. Prije svega nabavnoj cijeni sredstava, likvidnosti koja trenutno nije dobra, zatim mjerama koje će poduzeti HNB i upravljanja rizicima.

Da li će više porasti stope na kredite vezane na dolar ili švicarski franak, također nije lako predvidjeti, jer to zavisi o referentnim kamatnim stopama na pojedinim tržištima.

Bankarske kamate u Hrvatskoj rastu posljednjih 18 mjeseci i zbog toga se potražnja za kreditnim zaduženjima već znatno smanjila. Nakon svega nama svima ostaje ipak držati se one - više štednje, manje kredita.


Manje se kupuje automobila

Potražnja za nekim namjenskim kreditima, poput stambenih i onih za kupnju motornih vozila, smanjena je u nekim hrvatskim bankama, no one i dalje bilježe opći rast kredita. U Raiffeisen banci su zabilježili blagi pad potražnje za kreditima u odnosu na prošlu godinu, i to najviše kod kredita za kupnju novih automobila.

U PBZ-u, pak, opada potražnja za stambenim kreditima, što u banci povezuju s očekivanjima klijenata o padu cijena nekretnina. U segmentu kreditiranja građana u Privrednoj banci očekuju rast kredita u okvirima propisanih 12 posto, pri čemu će najviše sudjelovati gotovinski krediti zbog tradicionalno dobrog interesa za njima.

U Hypo Alpe Adria banci nisu primjetili pad potražnje kod poslovnih subjekata, no u poslovanju s građanima uočili su oprez kod klijenata.

U OTP banci, unatoč novim mjerama, krediti se traže u istoj razini kao i lani, a nakon kratkog zatišja i početnog opreza predviđaju rast svih vrsta kredita.

Banco Popolare Croatia nije zamijetila pad broja potražitelja kredita, ali napominju da je za objektivnu procijenu nužno duže vremena.


Sunovrat i cijena nekretnina

Povećanje kamatnih stopa na sve vrste bankarskih kredita, uvođenje strožih uvjeta pri njihovu podizanju, pad ionako prenapuhanih cijena nekretnina samo su dio posljedica s kojima se financijsko tržište može uskoro suočiti kod nas.

Nakon što je recesijska oluja opustošila banke i burze od SAD- a do zapadne Europe, kolika će nova kamatna stopa na kredite u konačnici biti, kakve će kontrolne mehanizme banke pri njihovoj dodijeli uvesti i koliki će biti pad cijena nekretnina u postocima, pitanja su na čiji odgovor najvjerojatnije treba sačekati u narednim mjesecima.

Komercijalne banke u Hrvatskoj kod svojih središnjica koje imaju već određenih problema na tržištu po pitanju likvidnosti ubuduće ne mogu očekivati financijsku pomoć u kreditnim linijama u mjeri kao sada.

Kako bilo, neke banke povećat će kamatnu stopu, neke neće, jer je njezino kreiranje slobodno, ali je sasvim sigurno očekivati manje dostupnog kapitala za kojim će onda biti povećana i potražnja.

Povezani članci

Who's Online

We have 428 guests and no members online