Građevinski lobi isplanirao veliko žderanje Jadrana

Već je svima postalo jasno da su priče o zaštićenom obalnom pojasu bile obična dimna zavjesa da bi se sakrila rasprodaja i korupcija, a velikim investitorima omogućile velike prijevare pod izlikom razvoja turizma. Naime, gotovo su sva najavljena velika turistička ulaganja u stvarnosti prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima, pri čemu se vrlo domišljato zlorabe zakoni i iskorištava nefunkcioniranje pravnog sustava. Valja primijetiti da su sve tvrtke zainteresirane za ulaganje u turizam građevinske, što unaprijed ukazuje da nije riječ o turizmu. Iako su udruge s Jadrana godinu dana prije donošenja novog Zakona o prostornom planiranju i gradnji nudile primjenu kriterija koji se odavno primjenjuju u Europi, većina prijedloga nije prihvaćena ili je prihvaćena samo deklarativno ...

Piše: Damir Franolić - Ekokvarner
Izvor: Večernji list

Paradoksalno je to što se ministrica Dropulić hvali prostornim planovima, koji će pridonijeti najvećem uništenju i rasprodaji Jadrana u povijesti, a predsjednik Savjeta za prostorno uređenje Rošin tvrdi da su ozakonili normative i kriterije prostornog planiranja iako nitko ne zna o čemu je riječ niti gdje se primjenjuju.

Iako su udruge s Jadrana godinu dana prije donošenja novog Zakona o prostornom planiranju i gradnji nudile primjenu kriterija koji se odavno primjenjuju u Europi, većina prijedloga nije prihvaćena ili je prihvaćena samo deklarativno ...

Već je svima postalo jasno da su priče o zaštićenom obalnom pojasu bile obična dimna zavjesa da bi se sakrila rasprodaja i korupcija, a velikim investitorima omogućile velike prijevare pod izlikom razvoja turizma.

Najviše turista bit će vikendaši, a ne pravi turisti jer se turističke zone T2 koriste za gradnju apartmana

Naime, gotovo su sva najavljena velika turistička ulaganja u stvarnosti prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima, pri čemu se vrlo domišljato zlorabe zakoni i iskorištava nefunkcioniranje pravnog sustava.

Valja primijetiti da su sve tvrtke zainteresirane za ulaganje u turizam građevinske, što unaprijed ukazuje da nije riječ o turizmu.

Mr. Joško Belamarić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, upozorava kako je na 6300 kilometara hrvatske obale do 60-ih godina prošloga stoljeća bilo sagrađeno 120 kilometara. Do 2000. godine još 700 kilometara, a planirano je dodatnih 700 kilometara.

Poznato nam je također da su se mnogi političari ubacili u posao s nekretninama, a slučaj ministrice M. Dropulić, koja je izravno uključena u vlasništvo IGH, tvrtke koja gradi po obali, nije spojiv s funkcijom koju obavlja.

Ministrica je i u Nadzornom odboru Brijuna riviere, projekta koji nije prošao nikakve javne rasprave i protiv kojeg je sakupljeno više nego dovoljno potpisa Istrana za raspisivanje referenduma, ali ga Jakovčić uporno odbija jer je prema tvrdnjama tamošnjih udruga i sam do grla u špekulacijama s nekretninama.

Lista političara, posebice lokalnih, koji s lokalnim moćnicima izvlače goleme profite od apartmanizacije, špekulacija i privatizacije zemljišta poduga je i gotovo nema dana da se o nekoj aferi ne doznaju nove pojedinosti.

Ako građevinski lobi pohara obalu, prostora za kvalitetan razvoj više neće biti, a kompletna turistička ekonomija prelazi u ruke stranaca

Od Istre do Dubrovnika otvorene su stotine istraga vezanih za prijevare sa zemljištima, korupciju u prostornom planiranju i sličnih u kojima su sudjelovali političari, suci, namještenici državne uprave...

Vrlo je zanimljiva situacija u Dubrovniku, gdje su ispitani neki poznati lokalni političari, suci i poduzetnici. Poznate su stotine slučajeva pogodovanja i sukoba interesa, o čemu su obaviještene i mjerodavne institucije. Rezultati su vam poznati, zar ne?

obala


Javne rasprave samo su demokratska formalnost

Ekološke udruge redovito se aktivno uključuju u javne rasprave prilikom donošenja prostornih planova sa stalno istim primjedbama o prevelikoj potrošnji prostora.

Nažalost, potpuno neuspješno upozoravaju na nepravilnosti u planiranju i trošenju prostora prilikom kojih lokalna i državna politika zanemaruju mišljenje javnosti i struke namjerno obeshrabrujući svaki utjecaj građana koji se zalažu za opće dobro.

Povrh toga, marginaliziraju se važni strateški prostorni dokumenti kao što su državna strategija i program, pa čak i regionalni i lokalni dokumenti o razvoju turizma.

Lani na protestnoj konferenciji ispred zgrade Ministarstva predstavnici udruga s cijelog Jadrana ponovo su tražili od ministrice M. Dropulić da odmah donese uredbu o kontroliranoj potrošnji hrvatskog prostora koja se treba temeljiti na dokazanoj potrebi.

Građani su demonstrativno kidali tisuće stranica odbijenih primjedaba na prostorne planove urudžbiranih za javnih rasprava. Time su dali do znanja da takve javne rasprave nisu demokratske, a provode se samo da se zadovolji procedura.

Udruge se ne mire s očitom korupcijom i zloporabom položaja. Prije više od godinu dana Ustavnom sudu podneseni su prijedlozi za pokretanje ocjene ustavnosti prostornih planova, i to Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Podnijele su ih ekološke udruge iz tih županija koje detaljno poznaju problematiku na svojem području.

obala

Očekujemo da Ustavni sud RH nedvosmisleno zaključi da su površine planiranih turističkih zona višestruko predimenzionirane, a kada je riječ o izdvojenim turističkim zonama, najčešće i potpuno nepotrebne. Nažalost, od Ustavnog suda još nismo dobili nikakav odgovor.

Kada bi se ostvarili županijski prostorni planovi, uzimajući u obzir da prostorni planovi općina i gradova pokušavaju maksimalno iskoristiti površine za stanovanje i turizam, rezultati bi bili katastrofalni za Jadran.

Konkretni i pravi iskazi prostornih pokazatelja dobiju se tek kada se analizira prostorni plan određene lokalne samouprave.

Stanovnik obale sveden je na pomoćnu sezonsku radnu snagu (čistači, sezonski konobari, vrtlari, pazikuće)

Cjelovit pogled na cijelu obalu može prikriti pravo stanje na ugroženijim dijelovima. Također, lokalne samouprave tek donose prostorne planove nižeg reda i pritom se najčešće popušta interesima građevinskog lobija maksimalizirajući odredbe planova višeg reda.

Velike su i razlike između većih gradova i manjih mjesta i naselja koje je obuzelo ludilo brze zarade bez pravog rada.

Nije problem samo u veličini građevinskih površina (prije su bile još veće, ali bez mogućnosti gradnje) nego to što nema efikasnih mehanizama zaštite prostora planovima nižeg reda, bolje reći, Ministarstvo namjerno ne propisuje kriterije prepuštajući Jadran građevinskim špekulantima.

Napominjemo da su ovo približni dostupni podaci. Prema iskustvu s terena i trendovima konačni podaci i procjene bit će još gori od predviđanja.


Zaključci

Prema projekciji županijskih prostornih planova na području obalnih županije bilo bi 1,567.000 stanovnika 2015. g. (stalnih), a iskoristivost planiranih površina pokazuje da bi se realno u ta planirana područja moglo još dodatno smjestiti 4,214.800 stanovnika (po ministrici već ih ima oko 700.000 iako je taj broj zastario), znači, u obalne županije moglo bi se smjestiti oko 5,737.000 stanovnika (veći dio bili bi povremeni stanovnici) i 900.000 turista.

Najuži obalni pojas mora, otoka, rijeka, jezera i atraktivnih planinskih područja u toj projekciji najprije bi bio rasprodan (5-10 godina), a poslije i ostale "manje" atraktivne lokacije.

Od planiranih 900.000 kreveta u turističkim kapacitetima najveći dio sagradit će se za povremeno stanovanje (turističke zone T2 prava su prijevara) pa se otvara prostor za novih oko pola milijuna povremenih stanovnika koji će uzeti prostor turistima.

Osim toga, zbog samo opisnih pretpostavki u ovu projekciju nisu se mogli pribrojiti kapaciteti gradnje smještaja na golfskim prostorima (cca 1100 kreveta po golfskom igralištu), smještaj u privatnom sektoru, smještaj u seoskom kućanstvu i smještaj u ruralnim naseljima te u marinama, odnosno plovilima, pa ukupan broj turista u masovnom turizmu uvelike premašuje planirani broj.

Bez dodatnih mehanizama ograničenja gradnje za nepoznato tržište i namjene gradnje stanje gradnje na najatraktivnijem djelu hrvatskog prostora više je nego dramatično, a vidljivo je u takozvanim razvijenijim dijelovima Hrvatske, primjerice Istri.

obala

- najviše turista bit će vikendaši, a ne pravi turisti jer se turističke zone T2 koriste za gradnju apartmana

- ako građevinski lobi pohara obalu, prostora za kvalitetan razvoj više neće biti, a kompletna turistička ekonomija prelazi u ruke stranaca

- stanovnik obale sveden je na pomoćnu sezonsku radnu snagu (čistači, sezonski konobari, vrtlari, pazikuće)

- Vlada RH ne shvaća da je dužna osigurati jednako kvalitetan razvoj u cijeloj državi, a ne da svoju nesposobnost da to postigne kompenzira poticanjem neadekvatna eksploatiranja jadranskog prostora.

Povezani članci

Who's Online

We have 213 guests and no members online