Minimalac i rad na određeno vrijeme

Jozo Marić, voditelj županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata u Splitu, i jedan od osnivača Hrvatske udruge sindikata na nacionalnoj razini, te Ivica Tolić, član uprave AD Plastika, našem su novinaru Davoru Grgatu rekli nešto više o Zakonu o radu u dijelu kojim se regulira minimalna plaća, tj. popularni minimalac. Ono što su cijelo vrijeme sindikati upozoravali, a i 2003. godine prosvjedovali na Markovu trgu, kada se izmjenjivao Zakon o radu, jest način na koji poslodavci zapošljavaju radnike, a to je najčešće na određeno vrijeme, koje se protegne do unedogled ...

Država uz sindikate i gospodarstvenike treba da riješi

MINIMALAC KOJI IPAK NIJE JEDNAK ZA SVE

Piše: Davor Grgat

Jozo Marić, voditelj županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata u Splitu, i jedan od osnivača Hrvatske udruge sindikata na nacionalnoj razini, o minimalcu kaže:

Obzirom na ukupnu gospodarsko-socijalnu situaciju, ono u što imam dobar pregled u ovoj Županiji logički je da sindikati-država i poslodavci, koji su osnovali tripartitno tijelo: gospodarsko-socijalno vijeće, da se ozbiljnije razgovara na tu temu, kako bi se velikom broju građana ili radnika u ovoj državi odredila minimalna plaća.

Sadašnji aktualni zakon o radu je regulirao minimalnu plaću. Dakle, minimalna plaća, hajdemo je tako nazvati, ona je regulirana na način da je minimalna obzirom na donju granicu mirovinsko obračunske osnovice ispod koje radnik ne može dobit tu plaću. Sad je to negdje oko 2354 kn, ali bruto minimalna plaća. Dakle kada se sa svim odbicima, uključujući i porez-prirez, dobije se cirka 1800-1700 kn. To nije dostatno.

Kako mnogi poslodavci ne bi zakidali ljude, jer veliki broj zaposlenika, a pogotovo ono što je često puta od strane sindikata isticano, pa i od strane HUS-a, najveći broj tih minimalca ili potplaćenih ljudi nalazi se u velikim mega-trgovačkim centrima ili malim trgovinama.

Ono što je bitno, Hrvatska država zakonski mora riješiti pitanje minimalne plaće. Mislim da su na tragu dogovori sindikati-Vlada-poslodavci i da će se na zajedničkom sastanku GSV konačno riješi to pitanje, koje bi kažem reguliralo u najvećem dijelu veliki broj djelatnika u RH.

Pogotovo u našoj županiji, koja je naročito u ovom industrijskom dijelu desetkovana. Mi u ovom trenutku, recimo za desetak tvrtki, koje su na rubu stečaja, a u njima ima 1700 do 1800 uposlenih, ti su ljudi s obje noge u stečaju.

Vrlo teško će biti riješiti bilo što, ukoliko država ovaj vrlo bitan i delikatan problem ne riješi što prije.

Kad je u pitanju reguliranje najniže plaće, u razdoblju kada se počeo provoditi Zakon o radu, možemo govoriti od 1. siječnja 1996. godine, Zakon je donesen infavore prema poslodavcima, i ide u prilog poslodavcima i ono što je bitno, i dalje bi se išlo u promjene zakona o radu, naravno, na štetu radnika.

Ono što su cijelo vrijeme sindikati upozoravali, a i 2003. godine prosvjedovali na Markovu trgu, kada se izmjenjivao Zakon o radu na način kada se dešava prvo, ili inače zapošljavanje kod poslodavaca, često puta se poseže za zapošljavanje radnika na određeno vrijeme.

Zapravo to je jedan problem na koji mi sindikati vrlo žestoko upiremo, jer radnici koji su zaposleni imaju ugovor na određeno vrijeme. Na taj način svi oni su građani drugoga reda, oni ne mogu kod nijedne banke podignuti kredit, te stoga kao takovi ne mogu ni osmislit neki obiteljski život, i ne daj Bože da su još sa takvim ugovorom o radu i malim plaćama kakve jesu, to je vrlo teško preživljavati a da ne govorim u okviru obitelji nešto raditi, graditi, jer kredita nema.

I ono što smo mi od poslodavaca tražili, mislim da su i poslodavci na tom tragu, da se donese takva najniža plaća i sigurno će rezultirati, međutim ta se granica odavna izgubila. Bilo to da je u pitanju slobodno tržište, a i pritisak stranog tržišta takav kakav je tako da ja ne dvojim, a ako k tome i poslodavci dadu svoj pozitivan primjer, mislim da ćemo uskoro riješiti pitanje minimalca - kazao je Marić.


Ivica Tolić, član uprave AD Plastika o minimalcu ima svoj stav, te ističe:

Mislim da bi na dva načina trebalo regulirati pitanje minimalne plaće, i to tako da to riješi država, a da ostavi mogućnost da poslodavci sa sindikatima, granskim ili pojedinačno kroz kolektivni ugovor riješi to pitanje, jasno ako to žele.

U drugom slučaju bi značilo da bi minimalac bio nešto veći nego onaj kojega odredi država, pa mislim da bi i on trebao biti tako određen da ne bude u apsolutnom iznosu jednak za sve, jer činjenica je da kod svih uposlenih nisu isti uvjeti poslovanja, odnosno nisu iste razine plaće po djelatnostima.

Iako sam svjestan da je minimalac socijalna kategorija, ipak mislim da bi trebalo postaviti stanovitu razliku prema djelatnostima, makar na treba tu ni pretjerivati, i ne za svaku djelatnost određivat minimalac.

No, recimo da bi trebale postojati barem dvi-tri grupe ili razine minimalne plaće, jer doista nije sve isto je li netko radi u banci ili u tekstilnoj industriji.., i na osnovu toga odrediti minimalac - kazao je naš sugovornik Tolić.