DUGI RAT

Moralni hazard američkih bankara doveo je do toga da investitori gube novac po svim osnovama u svim sektorima. Aktualnu svjetsku financijsku krizu, ironijom sudbine, pokrenuo je slom tržišta složenih vrijednosnih papira u SAD-u, vrijednosnica koje su bankari i najveći financijski stručnjaci popularizirali kao inovativno sredstvo kojim se dodatno osigurava bankarski i cijeli financijski sustav od rizika neplaćanja. Ti su derivati vrijednosnih papira počivali na tome da su banke loše hipotekarne kredite prodavale drugim investitorima, a ovi opet drugima po svijetu, i tako se mislilo kako će takvim prebacivanjem rizika stradati samo zadnji u nizu, u slučaju da uopće dođe do neplaćanja kredita ...

Piše: Frenki Laušić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Ova logika je počivala i na činjenici da cijene nekretnina u SAD-u od II. svjetskog rata nisu padale, kao i na optimizmu da će gospodarstvo SAD-a omogućiti dužnicima da vraćaju kredite.

Naravno, ta se logika “raspala” u trenutku kada je masa dužnika koji nisu mogli plaćati kredite dosegnula kritičnu razinu, što je onda srušilo čitavu naopaku financijsku piramidu. To je onda prouzročilo velike gubitke financijskih institucija, što je pokrenulo pad cijena nekretnina u SAD-u i usporilo gospodarski rast te zemlje, što je na koncu dovelo i do pada vrijednosti dionica na svim svjetskim burzama.

Tako je moralni hazard američkih bankara na koncu doveo do toga da su i banke i investitori počeli gubiti novac po svim osnovama u svim sektorima. I većinu građana svijeta to ne bi moralo biti briga da se ta financijska kriza neće početi osjećati i u realnom gospodarstvu, kao što se već događa u SAD-u.

Jer, to onda znači manje radnih mjesta i manje plaće, odnosno slabiji životni standard. Uz to se trebaju nadati da njihovi mirovinski fondovi neće puno izgubiti na burzovnim lomovima. Inače će ostati i bez posla i bez penzije.