Trenutni fondovi dostupni korisnicima u RH

mladiS portala hrvatske vatrogasne zajednice prenosimo Vam pregled pretpristupnih fondova s posebnim naglaskom na one koji trenutno imaju otvorene natječaje, te savjete o tome što je sve potrebno napraviti za početak pripreme projekta.

Dugoratske udruge, evo štiva kojeg treba pročitati ...


PRETPRISTUPNI EU FONDOVI

Trenutni fondovi dostupni korisnicima u RH

Piše: Dunja Ribarić / HVZ.hr
Izvor:
HVZ.hr

IPA

EUIPA je skraćenica za „Instrument for Pre-Accession“, doslovno prevedeno „Instrument prije ulaska“, odnosno zajednički naziv za pretpristupne fondove. Dijeli se u 5 osnovnih komponenti:

IPA I - jačanje kapaciteta i izgradnja institucija – tu se provode različiti projekti vezani uz poboljšanje funkcioniranja raznih ministarstava i državnih agencija te nevladinih udruga koje posluju u sferi borbe protiv korupcije, zaštite ljudskih prava i zaštite okoliša

IPA II prekogranična suradnja – različiti projekti suradnje s partnerima iz susjednih država, gdje i jedni i drugi dolaze iz pograničnih županija

IPA III - regionalni razvoj – infrastrukturni projekti u području a)prometa, b)zaštite okoliša i c)regionalne konkurentnosti, s tim da pod c) ima i nešto bespovratnih sredstava za poduzetnike

IPA IV - razvoj ljudskih potencijala – projekti iz sfere obrazovanja, zapošljavanja i socijalne uključivosti

IPA V - ruralni razvoj (tzv. IPARD, tj IPA Rural Development) – projekti iz sfere poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Dosta je zanimljiva komponenta prekogranične suradnje (IPA II), ali nedavno je prošao rok za prijavu projekata unutar svih prekograničnih programa (Hrvatska-Slovenija, Hrvatska-Mađarska, Hrvatska-BiH, Hrvatska-Crna Gora, Hrvatska-Srbija) te je to vjerojatno bio zadnji natječaj unutar pretpristupnog razdoblja.

Bitno je napomenuti da potencijalni prijavitelji u prekograničnoj suradnji uvijek moraju imati sjedište u pograničnim županijama (eventualno pridruženim područjima, kao što je slučaj Grada Zagreba sa Slovencima).

Prekogranična i transnacionalna suradnja će i dalje biti sufinancirana nakon ulaska u EU te se može preporučiti organizacijama da pronađu buduće partnere među organizacijama susjednih država. Tipovi projekata koje se može prijaviti variraju od programa do programa, ali se u svakom slučaju za udruge odnose više na umrežavanje, razmjenu znanja i druge vrste suradnje među partnerima, nego što daju mogućnosti investicija. Osim njih postoje i transnacionalni programi (Jugoistočni europski prostor, Mediteran, Jadran) koji uključuju više partnera iz više država te su dosta komplicirani i ne preporučuju se početnicima.


Programi Unije

Osim pretpristupnog fonda IPA, Hrvatskoj su već sada otvoreni i različiti Programi Unije (za koje plaćamo članarinu da bismo mogli sudjelovati u njima). Tu spada Program za cjeloživotno učenje, Mladi na djelu, Europa za građane, Mehanizam za civilnu zaštitu, ali i FP7 za znanost i inovacije, Kultura 2007.-2013., Marco Polo za ukidanje cestovnog prijevoza tereta i dr.

Mladi na djelu

mladiMladi na djelu program je koji ima 3 roka za prijavu tijekom godine (01.02., 01.05. i 01.10.), a financiraju se različite aktivnosti razmjene mladih, volontiranja mladih u drugim državama te međunarodna osposobljavanja i razmjena iskustava mladih i osoba aktivnih u radu s mladima.

Program za cjeloživotno učenje

Program za cjeloživotno učenje potiče međunarodnu mobilnost i suradnju unutar područja obrazovanja, podijeljen je u 4 sektorska potprograma: mobilnost, partnerstva, prijenos inovacija i pripremni posjeti.

Europa za građane

Program koji pokriva umrežavanje i zajedničke aktivnosti između organizacija u različitim državama EU-a (u ovom slučaju, ne moraju biti susjedne države). Radi se o manjim donacijama koje pokrivaju troškove organizacije i promocije kulturnih i sportskih događaja (bez investicija).

Financijski instrument za civilnu zaštitu

eu zastavaProgram suradnje među jedinicama civilne zaštite u Europskoj Uniji, kod nas nadležno tijelo je Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Trenutno je otvoren natječaj (do 31.05.) za projekte prevencije i pripravnosti, koji se obavezno izvode u suradnji sa partnerima iz različitih država Europske Unije.

DUZS je aktivan i u Mehanizmu civilne zaštite, koji ima mnoge aktivnosti usmjerene jačanju sustava zaštite i spašavanja u cijeloj EU. Tako se oni, između ostalog, bave uspostavom MIC-a (Centra za monitoring i informiranje) te CECIS-a, zajedničkog centra za uzbunjivanje u slučaju katastrofe u nekoj državi članici, a sufinanciraju se i projekti razmjene stručnjaka civilne zaštite.

Također, DUZS u sklopu ovog programa sudjeluje u međunarodnim terenskim vježbama zaštite i spašavanja u suradnji s partnerima iz zemalja EU.


Općenito o EU fondovima

Postoje natječaji za radove, robu i usluge, te bespovratna sredstva. Radovi, roba i usluge se mogu usporediti s klasičnom javnom nabavom, samo se u ovom slučaju traže izvođači radova ili pružatelji roba i usluga za poslove koji su definirani kao prioritetni za Republiku Hrvatsku i sufinancira ih Europska Unija.  Na te natječaje se znači prijavljuju poduzeća, i to većinom strani konzorciji. Onaj tip natječaja koji je zanimljiv udrugama (kao i većini korisnika EU fondova) jesu bespovratna sredstva (tzv. grantovi).

projektiBitno je naglasiti da za svaki program treba izaći natječaj u kojem su definirani tipovi aktivnosti koje je moguće sufinancirati. To znači da ako već imate gotove projekte i tražite gdje biste ih prijavili, računajte na to da ćete morati projekte prilagođavati prema uvjetima iz natječaja. Ako još niste prijavljivali EU projekte, lako moguće da ćete ga morati pisati ispočetka jer EU projekti imaju iznimno zahtjevne prijavne obrasce i svoju projektnu logiku.

Treba također shvatiti da je svaki EU program drukčiji i ima svoju specifičnu natječajnu dokumentaciju. Pojmovi koji se vrte u svima su zaštita okoliša, održivi razvoj, cjeloživotno učenje, nediskriminacija, integracija manjina, informacijsko društvo, inovacije itd. Navedeno će često biti glavna tema ili pak donositi dodatne bodove.

Sufinanciranje (najčešće vlastito) je obavezno u svakom EU projektu, a većinom se traže i dokazi financijske stabilnosti (financijska izvješća zadnjih nekoliko godina). U svakom projektu potrebno je paziti na vidljivost EU-a u svim projektnim materijalima, člancima na web stranicama i sl. Većina natječaja je raspisana na engleskom, uz eventualni neslužbeni hrvatski prijevod, ali sama prijava se opet predaje na engleskom. Pri tome treba paziti da se radi o tzv. projektnom engleskom te ako koristite prevoditelja pazite na to da je upućen u EU terminologiju. Postoje iznimke kod nekih programa poput prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska i nekih projekata mobilnosti u kojima prijave mogu biti na hrvatskom, ali opet barem sažetak mora biti na engleskom.

Ispunjavanje projektne dokumentacije je u većini slučajeva složen i skup posao (pogotovo ako se angažira vanjske konzultantske kuće), a rezultati natječaja uvijek su neizvjesni. Također, odobravanje projekta ne znači nužno da će se dobiti sve što se tražilo, zapravo, prvo se prolazi proces tzv. „čišćenja budžeta“ u kojem vanjski kontrolor prolazi kroz sve stavke budžeta i procjenjuje nužnost i ekonomičnost troškova (te redovito „reže“ budžet).

projektiTreba imati na umu i to da mnogi projekti zahtijevaju predfinanciranje od strane samog korisnika, a europska sredstva se dobivaju tek nakon uspješnog detaljnog izvještavanja o namjenskom trošenju.

Upravljanje programima se izvodi na različitim razinama, često je decentralizirano pa su upravljačka tijela postala neka naša ministarstva i državne agencije. Programi prekogranične suradnje imaju zajednička tehnička tajništva. S druge strane, neke prijave se šalju direktno Europskoj komisiji u Brisel.

Sukladno s tim i same natječaje EU fondova treba tražiti na više mjesta, od kojih su najvažnije:

www.mrrfeu.hr  - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije
www.safu.hr -Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU
www.mobilnost.hr –Agencija za mobilnost i programe EU
www.arr.hr –Agencija za regionalni razvoj
i još 20-ak stranica različitih agencija i državnih ureda zaduženih za pojedine programe…

Osim njih, korisne stranice s različitim natječajima (ne samo EU):
www.uzuvrh.hr – Ured za udruge Vlade RH


Savjeti za razvoj projekata

Projektna logika – kako razviti EU projekt

1. definirati problem kojeg treba riješiti projektom (pozadinu projekta), obavezno treba biti u skladu s pozadinom identificiranom u programu na kojeg se prijavljuje projekt

prosvjed2. postaviti ciljeve projekta (formulirati rješenje navedenog problema), najčešće opće i specifične ciljeve

3. definirati rezultate projekta koji će pokazati da su ciljevi ostvareni (trebaju biti kvantitativni)

4. odrediti koje aktivnosti je potrebno izvesti kako bi se postigli ti rezultati; za svaku aktivnost treba odrediti tko će ju izvesti (koji partner), kada i koliki je trošak. Za svaku aktivnost je bitno da pokazuje stvarni utjecaj na ostvarivanje rezultata.

5. na temelju razrađenih aktivnosti, izraditi budžet projekta

6. odrediti koji su to vanjski faktori koji mogu utjecati na izvedbu projekta (zapisati koje pretpostavke moraju biti ispunjene i koji su potencijalni rizici)

7. odrediti indikatore ostvarivanja rezultata (objektivno provjerljive izvore informacija o rezultatima)

8. osim svega navedenog, trebat će navesti npr. da li je i kako projekt u skladu s europskim i nacionalnim strategijama, kako projekt utječe na okoliš, hoće li se i kako izvoditi aktivnosti projekta i nakon završetka sufinanciranja, kako će se osigurati EU vidljivost i mnoge druge detalje, već ovisno o programu.


Budući fondovi

Kako će točno izgledati natječaji za strukturne fondove i kohezijski fond u RH još uvijek nije poznato jer su strateški dokumenti na temelju kojih će se raspisivati ti natječaji još uvijek u pripremi. Ono što udruge i organizacije već sad mogu učiniti jest pokušati razviti projektnu ideju prema gore navedenoj projektnoj logici, a također pribaviti sljedeće (ovisno o tipu projekta):

1. potrebno je riješiti imovinsko-pravno pitanje, odnosno pitanje vlasništva nad nekretninom
2. izraditi studiju izvedivosti s analizom troškova i koristi
3. izraditi studiju utjecaja na okoliš
4. nabaviti građevinske i lokacijske dozvole te druge potrebne dozvole

eu fondovi


Ostalo

Bitno je ne zaboraviti da EU fondovi nisu jedini izvor financiranja različitih projekata.  Tako se dosta često spominjao EIB III, program koji nije dio bespovratnih sredstava iz EU fondova. Tako je EIB, EIB II i EIB III provodilo Ministarstvo regionalnog razvoja, jednim dijelom iz državnog proračuna, a drugim pomoću kredita Europske investicijske banke.

Bitno je znati da su EIB programi namijenjeni samo jedinicama lokalne i regionalne samouprave koji moraju biti vlasnici objekata koje kandidiraju (dakle vatrogasni domovi bi tu prošli samo u slučaju da je općina vlasnik doma). U svakom slučaju, rok za prijavu na EIB III prošao je još sredinom 2011. godine, a nije poznato hoće li se i kada otvoriti mogućnost prijave za eventualni EIB IV.

eu novac

Također se u zadnje vrijeme spominje energetska učinkovitost objekata, gdje se opet ne radi o financiranju iz EU fondova, već o projektu energetske učinkovitosti u kojem različite javne površine, industrijska postrojenja i zgrade mogu dobiti novu infrastrukturu koja štedi energiju, a cijena investicije plaća se sljedećih godina iz same uštede.

Povezani članci

Who's Online

We have 195 guests and no members online