DUGI RAT

Svaki se dan u Hrvatskoj rak dijagnosticira kod 57 osoba, a njih 31 dnevno umre od neke zloćudne bolesti. Godišnje se zbog raka u Hrvatskoj izgubi 13 tisuća života, a ta bi se brojka, uz kvalitetnije liječenje, na razini američkog, mogla smanjiti za tri tisuće. Tvrdi to prof. dr. Eduard Vrdoljak, čelni čovjek Hrvatskog onkološkog društva i predsjednik Udruženja za onkološka istraživanja jugostočne Europe (SEEROG), čiji su članovi prošli tjedan u Budimpešti donijeli Deklaraciju o borbi protiv raka ...

 S VIŠE NOVCA GODIŠNJE BI SE U HRVATSKOJ OD SMRTI SPASILO 3.000 OSOBA
 
Svaki dan 57 Hrvata čuje: Imate rak!
 

Piše: Divna Zenić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija
 
Zabrinjava, naime, objašnjava dr. Vrdoljak, razlika u stopama preživljenja jer je unatoč većoj učestalosti kancerogenih bolesti koja se bilježi u EU-u, stopa smrtnosti ondje niža nego u zemljama srednje i istočne Europe, i to kod oba spola.
 
Kao prvi preventivni korak u borbi protiv raka pluća jest zabrana pušenja na javnim mjestima, što dr. Vrdoljak pozdravlja, no ukazuje i da je Hrvatskoj potrebna Nacionalna strategija za borbu protiv raka.
 
Potrebno je povećati novčana izdvajanja za onkologiju koja su, doduše, u posljednjih nekoliko godina povećana s dva na pet posto zdravstvenog novca, no još su uvijek ispod europskog prosjeka od devet posto.
 
Treba, dodaje, povećati i broj liječnika onkologa, unaprijediti njihovo znanje, donijeti protokole postupanja, nabaviti novu radioterapijsku opremu i osigurati regionalni razvoj onkologije kako bi liječenje bolesnika s rakom bilo jednako kvalitetno u svakoj hrvatskoj bolnici.
 
Konačni cilj je sadašnju brojku od 13.000 smanjiti na 10.000 umrlih od raka godišnje.
 
Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pomogli su onkologiji posljednjih godina povećanjem izdvajanja, donošenjem Liste takozvanih skupih lijekova koja je poboljšala dostupnost kvalitetnih lijekova, a situaciju će znatno poboljšati i kupnja devet linearnih akceleratora za terapiju bolesnika s rakom koju je ministar zdravstva najavio za početak iduće godine.
 
No, još uvijek nismo dovoljno kapacitirani, ni u opremi ni organizacijski, ni kadrovski za epidemiju raka koja nas sustiže – zaključje dr. Vrdoljak.

Galopirajuća epidemija
 
U galopirajućoj epidemiji raka svaki treći stanovnik Hrvatske obolit će od neke zloćudne bolesti, a gotovo svaki četvrti skoro će sigurno umrijeti od raka.
 
Prema posljednjem izvješću HZZO-a, od raka godišnje umre 12.600 osoba, a dijagnosticira se oko 20.700 novooboljelih. Muškarci najviše obolijevaju od raka dušnika i pluća, a žene od raka dojke.
 

Rak u Europi
 
Zloćudne su bolesti vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u Europi. Svaki se dan rak dijagnosticira kod 6000 Europljana, a njih 3000 dnevno i umre zbog te dijagnoze. 

U galopirajućoj epidemiji raka svaki treći stanovnik Hrvatske obolit će od neke zloćudne bolesti, a gotovo svaki četvrti skoro će sigurno umrijeti od raka.

No, postoji veliki jaz između starih članica EU-a i zemalja u tranziciji po epidemiologiji i kvaliteti liječenja onkološkioh bolesnika, što se očituje i razlikama u životnom vijeku.
 
U zemljama jugoistočne Europe, upozoravaju iz SEEROG-a, muškarci žive 6,8, a žene 4,6 godina kraće u usporedbi sa stanovnicima prvobitnih 15 članica EU-a.
 

PROČITAJTE VIŠE ...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/27505/Default.aspx