Vježbom protiv smrti
- Details
- Rubrika: Zdravlje
- Datum: 20 Veljaca 2010
- Čitanja: 5268
ZDRAV ŽIVOT
Vježbom protiv smrti
Za srčane bolesnike važni su brzo
hodanje, vožnja biciklom, veslanje i plivanje
Piše: Snježana Rajačić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
Prema riječima dr. Nataše Desnice, voditeljice Centra za
sportsku medicinu »Kaliper«, ako organizam nije uključen u neku fizičku
aktivnost, on propada, a što manje radi u lošijem je stanju.
Trendovi vježbanja kroničnih bolesnika, ponajprije srčanih i astmaša, mijenjaju se, kaže. Ovisno o jakosti infarkta, a nakon utvrđivanja zdravstvenog stanja osobe i određenih testova, provodi se program ciljanih vježbi za oboljelog.
Testiranje ovisi o bolesti i potrebama osobe, odnosno o načinu kako će i koliko vježbati. Zato se izradi plan i program aktivnosti te se, među ostalim, obavlja spiroergometrija (test pod opterećenjem na biciklu ili traci), čije stanje nadzire dvanaestokanalni EKG. Maska koju valja imati na licu povezana je s analizatorom plinova disanja, čime se dobiva detaljan uvid u zdravstveno stanje srčanog, krvožilnog, dišnog i metaboličkog sustava.
Testiranjem se prati što se pod svim stupnjevima opterećenja događa s organizmom. Dobiva se uvid u rad srca, a puls je, kaže liječnica, glavno mjerilo opterećenja organizma. Nakon testova saznaje se zdravstveno stanje osobe i njezine fizičke spreme te se određuje ciljano vježbanje.
Za srčane bolesnike preporučljive su aerobne vježbe koje uključuju veći broj mišićnih skupina poput brzog hodanja, vožnje biciklom, veslanja i plivanja, jer pomoću njih kardiorespiratorni sustav najučinkovitije radi.
U »Kaliperu« su testiranja obvezna, bilo da je riječ o zdravoj ili osobi s nekim zdravstvenim problemom. Obvezno se provodi spirometrija, odnosno ispitivanje plućne funkcije u mirovanju i pod opterećenjem.
Desnica kaže da su tim testovima znali otkrivati i astmu. Kod nje je problem što uzrokuje sužavanje dišnih putova, pa se javlja kašalj ili gušenje. Te osobe trebaju kod vježbanja jačati dišni sustav za koji se preporučuje brzo hodanje, plivanje i vožnja biciklom.
Kombinacija vježbi za jačanje kardiorespiratornog sustava i mišića dobra je za oboljele od šećerne bolesti. Podizanjem razine kondicije organizam smanjuje potrebu za unošenjem inzulina. Ti ljudi prije vježbanja trebaju glukometrom izmjeriti razinu šećera u krvi, što mogu učiniti tijekom, ali i poslije vježbanja. Tako će znati kolika će im doza inzulina biti potrebna.
Mora se paziti, ističe liječnica, da razina šećera u krvi naglo ne padne kako se ne bi javila hipoglikemija. Nakon što se obave potrebna testiranja, u praktičnom dijelu vježbanja nadzor preuzima kondicijski trener Alen Tomić.
Oboljele osobe poput srčanih, plućnih i drugih bolesnika trebaju svakodnevno pomalo trenirati. Tako se neće previše opteretiti, a bit će sustavno fizički aktivni. Aerobnim vježbanjem jačaju mišiće, krvožilni i dišni sustav, a povećava im se i volumen pluća. Tomić kaže da treba trenirati najmanje tri puta tjedno, a opterećenje vježbača uvjetuje puls.
U aerobne aktivnosti ponajprije ulaze hodanje, trčanje, planinarenje, plivanje, veslanje, rolanje, klizanje, ples, aerobik te vožnja biciklom. Kronični bolesnici trebali bi vježbati u kontroliranim, higijenskim i stabilnim uvjetima pod nadzorom stručnjaka.
U vanjskom okruženju, što se tiče srčanih bolesnika, treba povesti računa o temperaturi zraka, vlazi i onečišćenju, a kad je riječ o plućnim bolesnicima, posebice astmašima, o hladnoći.