Nakon lokalnih izbora promijenit će se način upravljanja u nekim sredinama

GradonačelniciIako javnost otpočetka pozdravlja neposredni izbor lokalnih dužnosnika, kritičari tog modela upozoravaju da Hrvatska još uvijek na to nije spremna, prije svega zbog naše nerazvijene političke kulture. Međutim, je li strah od samovolje izravno izabranih gradonačelnika, načelnika i župana opravdan, znat ćemo tek kad uskoče u svoje fotelje, ističe dr. sc. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu... Marijana Grbeša je jedan od predavača na Seminaru za lokalne izbore 2009. “Izborni šalabahter koji će se održati u Splitu 13. ožujka u organizaciji Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za nove medije i e-demokraciju ...

Dr. sc. MARIJANA GRBEŠA, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU:
 
Nakon lokalnih izbora promijenit će se način upravljanja u nekim sredinama

 
Piše: Goran Šikić / Monitor.hr
Izvor: Monitor.hr

 
Iako javnost otpočetka pozdravlja neposredni izbor lokalnih dužnosnika, kritičari tog modela upozoravaju da Hrvatska još uvijek na to nije spremna, prije svega zbog naše nerazvijene političke kulture. Međutim, je li strah od samovolje izravno izabranih gradonačelnika, načelnika i župana opravdan, znat ćemo tek kad uskoče u svoje fotelje, ističe dr. sc. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Birači

 
Dr. sc. Marijana Grbeša, stručnjakinja za politički marketing s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, čije je najuže područje interesa personalizacija politike, za nekoliko će dana govoriti na seminaru za lokalne izbore 2009., koji organizira Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za nove medije i e-demokraciju.
 
Seminar za lokalne izbore 2009., - “Izborni šalabahter” - u Splitu će se održati 13. ožujka.
 
Na tom stručnom skupu namijenjenom dužnosnicima lokalne samouprave, stranačkim i nezavisnim kandidatima, političkim savjetnicima, stratezima, medijskim i PR stručnjacima, dr. Grbeša će polaznike uputiti u postavljanje personalizirane strategije i kampanje.
 

Monitor: Po čemu će lokalni izbori u svibnju biti različiti od prošlih lokalnih izbora?
 
Grbeša: Po prvi puta se župani, gradonačelnici i načelnici biraju izravno, dakle ljudi ne biraju stranke i liste već kandidate. To znači da će se kampanje voditi drugačije, da će se na izborima vjerojatno pojaviti velik broj nezavisnih kandidata, da će logika biranja biti nešto drugačija i na kraju, da će se način upravljanja u nekim lokalnim sredinama promijeniti.
 

Monitor: Što novoga ovi izbori donose kandidatima, a što glasačima?
 
Grbeša: Kao prvo, izborne kampanje izgledat će puno drugačije nego ranije. Fokus će biti prije svega na kandidatu, na njegovim liderskim, ali i osobnim kvalitetama.
 
Kao drugo, stranački kandidati u mnogim sredinama vodit će bitku s nezavisnim kandidatima. Tamo gdje su ti kandidati jaki – recimo u Splitu ili u Istri – stranački kandidati morat će dobro razmisliti kako im se suprotstaviti. Ti ljudi iza sebe nemaju stranačku mašinu i u velikoj mjeri će se oslanjati na medije i neke druge, kreativne varijante privlačenja birača.
 
Kao treće, birači će imati drugačiju logiku odlučivanja. Osim što odlučuju o pojedincima, a ne o kolektivima – strankama ili listama – birači će zapravo moći 'podijeliti' svoj glas. To znači da će na listiću za gradonačelnika moći glasati za kandidata jedne stranke ili nezavisnog kandidata X, a na listi za vijeće za neku sasvim drugu stranku ili listu.
 
Prema toma, stranke o tome trebaju voditi računa, pogotovo u mjestima gdje se natječu s nezavisnim kandidatima.
 

Monitor: Je li personalizacija političkih procesa pozitivan ili negativan trend u kontekstu razvoja demokracije u Hrvatskoj?
 
Grbeša: Ovisi što podrazumijevate pod 'personalizacijom'. Pojačan interes medija za kandidate i njihovo osobnost? Dominaciju kandidata u izbornim kampanjama, a na štetu stranačkih programa i konkretnih tema? Tendenciju birača da odluku donose na temelju svoje procjene lidera, a ne privrženosti stranci? Personalizaciju moći?
 
Personalizacija je dakle fenomen koji obuhvaća nekoliko razina i dobrim je dijelom uvjetovana nekim općim trendovima. Hoću reći, neke stvari spadaju u svjetske trendove, poput sve većeg interesa medija za kandidate - a na štetu stranačkih ideologija ili konkretnih tema - čak i na parlamentarnim izborima.
 
Hrvatska je, dakle, već 'zaražena' trendom personalizacije no, ono što je na ovim izborima posebno zanimljivo jest to da i sam zakonodavni okvir potiče birače da svoju odluku temelje na svojoj procjeni kandidata, na dojmu o toj osobi, a ne privrženosti stranci ili nekakvoj ideološkoj poziciji.
 
Isto tako, otvara se pitanje 'personalizacije moći'kako će se ponašati izravno izabrani kandidati nakon izbora?
 
Iako javnost otpočetka pozdravlja neposredni izbor lokalnih dužnosnika, kritičari tog modela upozoravaju da Hrvatska još uvijek na to nije spremna, prije svega zbog naše nerazvijene političke kulture.
 
Međutim, je li strah od samovolje izravno izabranih gradonačelnika, načelnika i župana opravdan, znat ćemo tek kad uskoče u svoje fotelje.

Povezani članci

Who's Online

We have 212 guests and no members online