DUGI RAT

Uz goleme gubitke i rezanje radnih mjesta, kao posljedica ekonomske krize, u Europi se povećava i rizik od socijalnih nemira. Nakon masovnih prosvjeda u Grčkoj krajem prošle, početak ove odigrava se prema sličnom scenariju - anti vladini prosvjedi održani su u već Bugarskoj, Letoniji i Litvi, u Islandu je pala vlada premijera Haardea. Val prosvjeda započeo je i u Francuskoj, a cijenjeni analitičari upozoravaju da će se prosvjedi i dalje nastaviti. Traži se ukidanje financijske pomoći bankama te povećanje izdataka za radnike i nezaposlene. Ove se godine u mnogim Europskim zemljama, poput Slovačke, Bugarske ili Njemačke, održavaju izbori (U Hrvatskoj nas u svibnju očekuju, srećom, samo lokalni izbori). Politički lideri će svoje kampanje morati voditi usred ekonomskog kolapsa, a tada će se ionako visoka razina socijalnog nezadovoljstva dodatno razbuktati ...

 POLJULJANA STABILNOST

 Europi prijete socijalni i politički nemiri

Izvor: MojPosao.net

Šef MMF-a Dominique Strauss-Kahn je još drugom polovicom prošle godine upozorio da će kriza dovesti do socijalnih nemira, čak i u najrazvijenijim državama.

Uz goleme gubitke i rezanje radnih mjesta, kao posljedica ekonomske krize, u Europi se povećava i rizik od socijalnih nemira. Prvi val prosvjeda započeo je u Francuskoj.

Zbog masovnog prosvjeda protiv gospodarske i socijalne politike predsjednika Nicolasa Sarkozyja, pojedini dijelovi Francuske su bili u potpunom prometnom kolapsu.

Naime, u regiji oko Pariza javni prijevoz je bio uglavnom obustavljen, dio regionalnih i brzih vlakova također nije vozio, a prosvjedovalo se i u školama, poštama te državnim službama.

Prosvjedima koji će se i dalje nastaviti, traži se ukidanje financijske pomoći bankama te povećanje izdataka za radnike i nezaposlene.

Uz osam vodeći sindikalnih središnjica, posljednja istraživanja pokazuju da
opći štrajk podupire i gotovo 70 posto građana.

Eksplozija nezadovoljstva

Ekonomski savjetnik Europske konfederacije sindikata, Ronald Janssen ističe da će nezadovoljstvo građana i napetosti diljem Europe sve više rasti, te će u trenutku eskalacije krize doći do "eksplozije nezadovoljstva".

"Uz daljnji gubitak radnih mjesta i sve veći rast nezaposlenosti, radnici će biti izloženi velikom pritisku jer će, ako žele zadržati posao morati nastaviti raditi uz manju plaću i manja prava", objašnjava Janssen.

Da u ovakvom nestabilnom okruženju nitko nije siguran, pokazuje i primjer islandskog premijera Geira Haardea, prvog lidera neke države čija je ostavka bila posljedica trenutne gospodarske krize.

Raspadu Haardeove vlade prethodili su tjedni prosvjeda u Reykjaviku, uključujući i spaljivanje njegove slike ispred zgrade parlamenta.

Prije nego li je smijenjen Haardea je izjavio kako strahuje da bi se ekonomska kriza mogla pretvoriti u političku krizu.

Val prosvjeda

Geopolitički analitičar iz američke agencije za strateška istraživanja Stratfor, Marko Papić objašnjava da "primjer Islanda pokazuje koliko se trenutna situacija može zakomplicirati u ostatku Europe".

I doista, nastavno na masovne prosvjede u Grčkoj krajem prošle, početak ove godine odigrava se prema sličnom scenariju - anti vladini prosvjedi održani su u već Bugarskoj, Letoniji i Litvi.

Slične je događaje nagovijestio i izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn koji je drugom polovicom prošle godine upozorio da će zbog krize doći do izbijanja socijalnih nemira, čak i u
najrazvijenijim državama.

Štoviše, Papić ističe da se ove godine u mnogim Europskim zemljama, poput Slovačke, Bugarske ili Njemačke, održavaju izbori.

"Politički lideri će svoje kampanje morati voditi usred ekonomskog kolapsa, a tada će se ionako visoka razina socijalnog nezadovoljstva dodatno razbuktati."

Dalekosežne posljedice

U najgorem slučaju, ističe Ronald Janssen, socijalni nemiri se mogu toliko proširiti da potpuno unište europski socijalni model kakvog danas poznajemo.

On navodi da se sve se vrti oko jednog skandala - vlade pokušavaju spasiti banke i tvrtke dajući im više novca i kreditna jamstva, što naravno dovodi do deficita sredstava namijenjenih građanstvu. To će pak stvoriti dodatni pritisak od strane Europske komisije, OECD-a i ekonomskih stručnjaka.

"Takva će situacija biti neizdrživa za javne financije, pa će države morati povući rezove u socijalnom sustavu, što će dovesti do napada na socijalnu Europu", upozorava Janssen te ističe da će ljudi tek tada shvatiti da plaćaju greške banaka i korporativnog sustava nagrađivanja.

Dakle, kombinacija visoke nezaposlenosti, propadajućeg socijalnog sustava i masovnog nezadovoljstva građana, moga bi imati zastrašuju će posljedice, zaključio je Janssen.