In Memoriam: Daniel Marušić

Naše Malo MistoDaniel MarušićIstaknuti hrvatski televizijski i filmski redatelj Daniel Marušić preminuo je u 78. godini u bolnici u Zagrebu. Marušić će ponajviše ostati upamćen kao redatelj kultne serije "Naše malo misto", koja je, prema scenariju Miljenka Smoje, najpoznatiji hrvatski televizijski proizvod 70-ih godina minulog stoljeća. Unatoč činjenici da je televizor u kućanstvu tada bio luksuz, gledalo ju je oko 2,5 milijuna ljudi. Za tu je istu seriju Marušić jednom prilikom bio rekao da nije bilo Hrvatskoga proljeća, "Malo misto" ne bi se ni snimalo ni prikazalo. Marušić, koji je rođen u Zadvarju 21. rujna 1931., bio je i jedan od utemeljitelja Hrvatske televizije i utemeljitelj Osorskih glazbenih večeri, koje su, uz Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto i Varaždinske barokne večeri, jedna od najznačajnijih nacionalnih kulturnih manifestacija ...

In Memoriam:

Daniel Marušić

Marušić će najviše ostati upamćen kao redatelj kultne serije "Naše malo misto", koja je najpoznatiji hrvatski televizijski proizvod 70-ih godina minulog stoljeća

Piše: Zrinka Zorčec / Vjesnik
Foto: Siniša Blazina i drugi
Izvor: Vjesnik

Daniel MarušićOsorske ljetne večeri, prema Marušićevoj želji, pred svoju publiku donose skladbe starih hrvatskih skladatelja koje su iz raznih razloga bile zabranjivanima, te istodobno promiču mlade, suvremene hrvatske glazbenike.

Osnovavši festival klasične glazbe 1976. godine, Marušić je u hrvatskoj kulturnoj javnosti prepoznat kao veliki promicatelj vrednota hrvatske glazbene baštine, što potvrđuje i odlikovanje predsjednika Tuđmana za zasluge na polju filma, glazbe i televizijske djelatnosti prilikom 20. obljetnice »Večeri«.

Marušićeva ljubav prema glazbi počela je još u mladenačkim danima, a ojačala se svakako tijekom studija u Italiji, domovini opera. Da je boravak u »kolijevki opere« ostavio traga, svjedoči i činjenica da je osobitu pozornost tijekom bogate karijere posvetio upravo hrvatskomu opernom stvaralaštvu, a na Hrvatskoj je televiziji ostvario brojne režije i opera i baleta.

malo mistoOsim kultnog »Našeg malog mista« Marušić je režirao film »Servantes iz Malog mista«, serije »Olujne tišine«, »Ptice nebeske« te »Čovik i po«, koje su našle svoje poklonike među publikom.

U vrijeme Domovinskog rata Marušić snimio je dokumentarnu televizijsku seriju u 14 epizoda »Hrvatska Atena – Dubrovnik« i »Hrvatstvo Boke kotorske«, u kojoj je, inače, sagrađena prva hrvatska katedrala i prva hrvatska Marijina Crkva.

Marušićev posljednji uradak, film i serija u šest nastavaka »Bella Biondina« istinita je ljubavna priča o lijepoj Splićanki i talijanskom vojniku u kojoj naslovne uloge igraju Zrinka Cvitešić i Mirko Soldano.

Bella Biondina
Prizor s seta Belle Biondine / izvor: Split.com.hr

»Bellu Biondinu« Marušić je posvetio preminulom glumcu Karlu Buliću, poznatom po ulozi doktora Luigija iz »Našeg malog mista«.

Karlo BulićKarlo Bulić
Karlo Bulić i Getruda Munitić  / foto: Siniša Blazina

 

IZ ARHIVE 'GLASA DALMACIJE' PRENOSIMO RAZGOVOR IVANE OREŠIĆ S ČUVENIM REDATELJEM DANIJELOM MARUŠIĆEM


DANIJEL MARUŠIĆ

'Bella Biondina' posvećena je legendarnom Karlu Buliću

Piše: Ivana OREŠIĆ / Glas Dalmacije
Izvor: Glas Dalmacije


Danijel MarušićDanijel Marušić
, redatelj legendarne hrvatske serije "Naše malo misto", odnedavno u Splitu i okolici snima film i seriju "Bella Biondina", u produkciji svoje producentske kuće Julio Clovio Croata film, te Frane Pašalića, vlasnika Marine Frape u Rogoznici. Snimanje će trajati dva mjeseca prema scenariju za film i šest televizijskih epizoda.

- Sve je počelo kada sam se sjetio događaja iz djetinjstva, ljubavi između jedne Splićanke i talijanskog vojnika 1943. godine. Bila je to glavna okosnica oko koje se vrtila izmišljena priča na kojoj sam sa svojim suradnicima radio četiri godine. Priča se, naime, ne drži nečijeg imena i prezimena, nego događaja koji i nije bio tako rijedak tih godina talijanske okupacije u Splitu. No on nema pretenzije da bude povijesna slika Splita. Na sve događaje gledamo s humorističke strane. Zato film i serija imaju podnaslov "Bacimo sve u valcer", odnosno o svim stvarima govorimo s distancom, humorom i gdje god da se može, izrugujemo situacije koje su se u to vrijeme odigravale. Split je slikovit grad, uvijek je imao mnogo duhovitih stanovnika koji su se mogli uzimati kao podloga nekim likovima - priča Marušić.

Sjećate li se kako su nakon talijanske kapitulacije završavale te djevojke koje su se zaljubljivale u Talijane?

- Neke su od njih bile drastično kažnjene, druge su pobjegle sa svojim ljubavima u Italiju... Bila je to tada velika sramota, za današnje vrijeme nerazumljiva. Moral i etika od tada su se toliko izmijenili da mladi naraštaji takve situacije teško mogu shvatiti.

Prema kojim ste kriterijima radili glumačku podjelu?

- U seriji igraju 44 glumca. Glavnu ulogu Belle Biondine tumači Zrinka Cvitešić, njezina oca Frane Perišin, nona Milka Podrug Kokotović, jedan od glavnih likova je i Ivica Vidović, koji igra jednog osobenjaka, talijanskog vojnika utjelovljuje Talijan Mirko Soldano, u ulozi pukovnika pojavljuje se Piero Filipi koji sjajno govori tršćanskim dijalektom. U filmu se govori po splitski prije 60 godina. Zato se mnogo radilo na akcentima koji su se do danas mnogo promijenili. Vratio sam u život neke riječi koje su se s godinama potpuno izgubile.

set Bella Biondina


Zrinka Cvitešić je čak radi uloge Belle Biondine postala plavuša.

- S plavom kosom Zrinku, inače crnku, ne biste prepoznali. Toliko joj plava kosa dobro stoji da će, mislim, dobro razmisliti hoće li nakon snimanja ponovno postati crnka.

Kako to da za naslovnu ulogu niste odabrali Dalmatinku, nego Karlovčanku?

- U mom užem izboru bilo je pet-šest glumica. S obzirom na njen glumački kapacitet, odabrao sam Zrinku. Jako je muzikalna, stoga je sjajno svladala jezik. Nitko neće primijetiti da je iz Karlovca. Inače, njeni žive u Splitu i ovdje često boravi. Zrinki predviđam veliku karijeru.

Na kojim se lokacijama odvija snimanje?

- Radnja filma odvija se u starom splitskom naselju Varoš. No Veli je Varoš potpuno građevinski devastiran. Zato kombiniramo ono što je ondje autentično. Ako su negdje prevelike betonske ili plastične intervencije, tražimo prostore iz okolice Splita, međutim to u filmu nitko neće primijetiti.

Koliko Vam se sviđa današnji Split?

- Naravno da mi je draži stari Split. Imao je svoju boju, okus i miris... Za današnji se Split to ne može reći. Koncem Drugog svjetskog rata imao je 40.000 tisuća stanovnika, danas oko 200.000. U njemu je mnogo došljaka koji se nisu asimilirali, sa sobom su donijeli neke dobre, ali i loše običaje. Današnji je Split dosta amorfan. Ponekad mi je tužno proći Splitom i sjetiti se nekih stvari, ali to ne znači da je moj Split bolji od današnjeg. No činjenica je da ako želim sresti prave Splićane, moram prošetati Zagrebom u kojemu dugo živim.

Jeste li, dok se snimala legendarna serija "Malo misto", pretpostavljali da će postići toliki uspjeh i biti toliko puta reprizirana?

Karlo Bulić- Nitko to ne može predvidjeti. Serija “Malo misto” do sada je imala čak 10 repriza, čime je apsolutni specifikum. Osim sjajnog scenarija, odlična je bila glumačka podjela. Odabrao sam sve Dalmatince od značaja s područja cijele tadašnje Jugoslavije. Svaki je lik bio profiliran, glumci su igrali kao da je uloga bila pisana baš za njih. Uspjehu serije pridonijeli su i nenadmašni glumci poput Karla Bulića (Doktor Luigi) kojem su posvećeni film i serija "Bella Biondina".

Jeste li prijateljevali s Karlom Bulićem?

- Bili smo veliki nerazdvojni prijatelji, iako je između nas bila velika razlika u godinama. Kada se "Malo misto" snimalo, Karlo je imao sedamdesetak, a ja 35 godina. Mogao mi je biti djed. Bio je velik glumac. Nevjerojatna je njegova identifikacija vlastite osobe s tekstom. Uloga koju je postigao iz dramaturškog predloška daleko nadilazi ono što je napisano u scenariju. Tijekom snimanja, uz pomoć ostalih glumaca, moje ekipe i mene, svoju je ulogu toliko nadograđivao da je postao njen simbol. Osim njega tu je bilo još mnogo sjajnih glumaca poput Asje Kisić, Zdravke Krstulović, Borisa Dvornika, Ivice Vidovića, Vladimira Medara...

Prisjećate li se nekih zanimljivih momenata iz tog doba koji su se događali iza kamere?

- Snimali smo u Starome Gradu na Hvaru. S obzirom da nam je bio slobodan dan, išli smo na izlet u Jelsu. Karlo je s mojom suprugom hodao ispred svoje supruge i mene. Slučajno sam pogledao na jedan balkon gdje je stara nona s ljubavlju zalijevala cvijeće. Kada je primijetila Karla, spustila je poljevaču i počela čupati i bacati cvijeće po njemu. Toliko je u narodu bio obljubljen da me ta scena oduševila.

Koliko je dijelova "Maloga mista" cenzurirano i time nikada prikazano?

- Kod prve reprize nije emitirana scena "Borbene polnoćke". Bilo je još intervencija. Neki dijelovi nikada nisu prikazani.

Postoje li negdje ti materijali koje ste morali izbaciti?

Getruda Munitić i Karlo Bulić- Naravno, sve postoji. Kod kuće imam te izreske. Kada bi bilo volje, ti dijelovi mogli bi se vratiti. Bilo je intervencija, ali nije nastradao scenarist, nego redatelj koji je nakon prikazivanja serije dobio petogodišnju zabranu rada. U tom periodu nisam radio punih 14 godina. Bilo je tu svega. Gradski komitet Splita tražio je da me izbace s televizije. Pitajte u Splitu tko je bio drug Baja Jurjević pa će vam sve biti jasno.

Jeste li u tom periodu ikada prokleli "Malo misto" i pitali se što Vam je sve to trebalo?

- A, čujte... To bi mogla biti posebna tema. Ne biste vjerovali da je istinito kada bih vam citirao sve ono što se o meni pisalo nakon prikazivanja "Malog mista". To ni zloglasni Goebbels ne bi napisao.

Je li "Malo misto" više hrvatska ili jugoslavenska serija?

- Ni po čemu nije jugoslavenska. Sto posto je hrvatska serija. Nastala je iz razloga što je direktor tadašnje televizije izjavio da Hrvati nemaju humora, humorista niti glumaca i redatelja koji bi mogli raditi humorističku seriju, zbog čega će iz Beograda dovesti komičare Miodraga Petrovića Čkalju, Miju Aleksića te Lovru Ðukića da u Zagrebu Hrvatima režira seriju. Na tom smo kolegiju mi Hrvati reagirali i napravili "Malo misto".

Tko je bio zaslužan što je "Malo misto" ipak bilo prikazano?

- Tada je bilo Hrvatsko proljeće i time potpuno drukčija situacija nego prije i nakon toga. Da nije bilo Hrvatskog proljeća, "Malo misto" ne bi se ni snimalo niti prikazalo. Nakon sloma Hrvatskog proljeća serija dugo nije bila emitirana. Reprize su počele kada je tadašnja vlast htjela pokazati da je demokratična. Kasnije je publika inzistirala na prikazivanju.

 

 

Povezani članci

Who's Online

We have 643 guests and no members online