Društvo je gladno zabave i teatralnosti, a ne rada i produktivnosti

Nakon prošlotjednog otkrića Rpn13 bjelančevine koja bi mogla biti ključ u borbi protiv raka i nekih neurodegenerativnih bolesti, a iza čega stoji dvoje hrvatskih znanstvenika, dr. Ivan Ðikić i dr. Koraljka Husnjak, ponovo se aktualiziralo pitanje povratka znanstvenika u Hrvatsku i uopće stanja znanosti u Hrvatskoj. Budući da dr. Ðikić usko surađuje s MedILS-om te da je i dio njegova istraživanja vezan uz tu znanstvenu ustanovu, o znanstvenim aktualnostima s dr. Miroslavom Radmanom, direktorom MedILS-a je razgovarala Nataša Gajski Kovačić, novinarka Vjesnika ...


 
Piše: Nataša Gajski Kovačić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
Kako komentirate stalne pozive koje Ministarstvo znanosti u posljednje vrijeme upućuje hrvatskim znanstvenicima koji rade u inozemstvu da se vrate?Miroslav Radman
 
- Vjerujem u iskrenu želju Vlade i Ministarstva za povratkom uspješnih znanstvenika iz inozemstva. No, uvjet za uspjeh te želje jest zakonska i financijska podrška koja bi olakšala povratak, jer nema smisla da povratak znači žrtvovanje uspješne znanstvene karijere. Spomenuo bih da je MedILS već okupio nekoliko vrlo uspješnih hrvatskih znanstvenika iz inozemstva poput Ðikića, Krainca, Zagrovića, Bana i nekoliko briljantnih mlađih kolegica iz biomedicinskih znanosti, pa je podrška MedILS-u ujedno i podrška povratku uspješnih hrvatskih znanstvenika.

Miroslav Radman:
 
Društvo je gladno zabave i teatralnosti, a ne rada i produktivnosti
 
Podrška MedILS-u je ujedno i podrška povratku uspješnih hrvatskih znanstvenika

 
Smatrate li opravdanim slogan »Hrvatska, društvo znanja«, odnosno što je najveća prepreka tome da se uistinu i ostvari puni potencijal za razvoj znanosti u Hrvatskoj?
 
- Ako mi dopustite luksuz iskrenosti, meni se čini da hrvatsko društvo postaje sve više nestrpljivo i gladno zabave i teatralnosti, a ne rada i produktivnosti, tako da i politika i znanost progresivno služe zadovoljavanju te potrebe. Za razvoj treba aktivna podrška produktivnim osobama i strpljenje dok se posao ne odradi sve do značajnih rezultata. Iako ova faza nije baš zabavna, budućnost uvelike ovisi o njoj.
 
• Je li nedostatak novca u znanosti najveći problem?
 
- Hrvatskoj je veća prepreka na putu prema društvu znanja i znanstvene izvrsnosti neadekvatna kultura nego manjak novca. Financijski resursi za kvalitetno znanstveno istraživanje u Hrvatskoj već postoje, ali se troše u tradicionalnom financiranju neproduktivne osrednjosti. Prema službenim podacima, oko 80 posto proračuna za znanost odlazi na znanstvenike koji ne proizvode publiciranu znanost. Do tog novca bi se moglo doći realokacijom 80 posto znanstvenika u nastavna i neka druga zvanja, i to uz nagradno povećanje plaće, što je meni lako reći, a svakome teško ostvariti.
 
• Mogu li znanost i znanstvenici biti pokretačka snaga Hrvatske?
 
- Ne znam. Možda neke buduće Hrvatske? Za sada smo interesantni samo kao zabavljači.
 
• Možete li komentirati veliki znanstveni uspjeh dr. Ivana Ðikića i njegova tima?
Ivan Ðikić 
- Sjajan rad koji otvara novi prozor u pejsaž istraživanja čišćenja stanica od nefunkcionalnih proteina, a to je znanstvena tema važna za razumijevanje i terapiju neurodegenerativnih bolesti, a možda i raka, i uopće staničnog starenja. Ivan Ðikić jedan je od najproduktivnijih europskih staničnih biologa čija znanstvena aktivnost u MedILS-u predstavlja veliku vrijednost za Institut i za cijelu Hrvatsku.
 

Povezani članci

Who's Online

We have 398 guests and no members online