Poetska večer s Danicom Bartulović u dugoratskoj knjižnici

I u našoj maloj sredini obilježiti će se međunarodni Dana žena. I to ne štrajkom žena zaposlenih u tekstilnoj industriji (8. ožujka 1857. u New Yorku su u štrajk stupile radnice tvornice tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene, a kasnije je taj dan proglašen međunarodnim Danom žena), niti zajedničkim izletom na Mosor (to će uraditi Splićanke) već malim, intimnim druženjem ljubitelja lijepe riječi u Dugoratskoj knjižnici u srijedu, 8. ožujka s početkom u 19 sati gdje će naša poljička pjesnikinja Danica Bartulović iz Podstrane predstaviti svoju novu knjigu poezije "U babinu bavulu" i svoje nove (i one nešto starije) stihove..

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA ŽENA

Večer s Danicom Bartulović u dugoratskoj knjižnici


NA IZVORIMA LJUBAVI

Odveo si me
na izvore ljubavi
napunih srce
i ponudih onima koji žeđaju


ČEKAMO

Još smo
čemerni pupoljci
koji čekaju
proljeća svoja

 

Crtica o poljičkoj pjesnikinji Danici Bartulović

Danica BartulovićDanica Bartulović (1953.) rođena je u Kreševu Brdu u Dalmatinskoj zagori. Poznata je hrvatska pjesnikinja. Do sada joj objavljeno 17 zbirki poezije. Objavljivala i objavljuje u raznim književnim listovima, zbornicama, književnim publikacijama, vjerskim časopisima u domovini i svijetu. Pjesme su joj uvrštene u više antologija. Piše i eseje, osvrte na književna djela, reminiscencije, napisala je i radio dramu, a poznata je i po haiku poeziji.. Neke su joj pjesme i uglazbljene. Živi i radi u Podstrani.

Zbirke poezije: Glasnici zemlje (Logos, Split, 1982.), Iznad mrakova i tamnica (Buvina, Split, 1989.), Bijeli leptiri (Narodno sveučilište Split, Split, 1993.), Na izvorima ljubavi (Matica hrvatska, Split, 1995.), Križonoše (Matica hrvatska, Split, 1997-), Kad cvjetam (Matica hrvatska, Imotski, 1998.), Stablo vremena (Laus, Split, 2000.), Kad zemlju zemlji slegnem (Ziral, Mostar-Zagreb, 2001.), To malo duše (Glasnik SIM, Zagreb, 2003.), Sakriveno blago (Matica hrvatska, Podstrana, 2004.), Svjetlosti živa (Matica hrvatska, Podstra-na, 2005.), To dugujemo Bogu i sebi (Matica hrvatska, Podstrana, 2007-), Peta. dimenzija (Matica hrvatska, Split-Zagreb, 2010.), Izabrane pjesme (Matica hrvatska, Split-Podstrana, 2012.)...


Radio drama Danice Bartulović "Moja prija sa pazara" emitirana je 12. kolovoza 2014. na HRT Radio Splitu, a možete je poslušati ovdje.
Glume: Mladenka Gruica i Danica Bartulović
Snimatelj: Mario Ilinčić



SAMO JE BOL NAŠA

Samo je bol naša
vječna
neiscrpna
istinita



SVETA BAŠTINA

S kolina na kolino
dok bi prelo prele
čuvajuć blago na paši
ili za duge zimske večeri ka bi snig sve zamejo
sideć i grijuć se uz komin


s prelon
žene bi ispredale i isplićale
pisme
bajke
priče

duši oduška davale
suze istočile
dici uz bešiku pivale
pripovidale



DIDOVA SVETINJA

Vraća bi se did ispoja
s motikon priko ramena
zobnicon u kojoj je bila botija vina
vas zamejan zemjon

ja gledan kaće did doć do Ciskinjine Torine blizu kuća
i trči pridanj

did spusti motiku
skine zobnicu
uzme me u naramak
pita čime me je mater naranila
jeli prema meni bila dobra
kako je ojutros baba
jeli puno kašjala
šta ima kokuće nova

unda izvadi maramicu iz đepa
svu od zemje i znoja
u rogaj sveza tri-četri zrna grožđa
koja su tek zarusila
dok ji je naša obaša je po poja

odveza bi rogaj maramice
stavja mi u usta zrno po zrno
i pita
jeli slatko
tek je na dikoj lozi počelo rusi
did će svojoj curi doni i sutra koje zrilije zrno
ako Bog dade da bude Sunca

ja bi mljackala svako zrno
opnu izbacila

tako bi me did obeselijo izdana udan

ili zrnon grožđa
ili prvon smokvon
kojon trišnjon
zrilon kruškon

u proliće ka bi bilo kišno
ukupijo bi spuža i peka mi nji na žeravi

digo bi maloga zeca ulovijo
ka bi ditalinu kosijo
donijo ga kući da se šnjin igran
unda bi ga pustijo
a zna je i ježa doni u zobnici

dikad kiticu jubičica
ili kakvi lipi cvit koji je krasijo naše njive i žita
taki je prema meni bijo moj did

bila san didova svetinja



IZGORI MI ČIZME

  U našoj Zagori
nosili se opanci i papuče od goveđe i svinjske kože
na kiši bi se razblatili
izokrićali na nogan i često raspali
ako bi kogo iša u svit pa donijo kakve cipale
ili iz vojske vojničke čizme ili cokule
tomu se uvelike zavidilo
jer ga nije bolo oštro kamenje
nije po snigu bos odijo

momci se volili iskaza
pa bi zajali u koga obuću za otić na silo

Škepica ima čizme i cipale
Joko bijo bosonog
Škepica Joki zaja čizme za na silo

došli k curan

posidali uz komin
od razgarena plamena
i divojački pogleda koji su sjali ko zvizde
momci samo šta ne eksplodiraju ko barut

Joko izbacijo noge neka se vide uglancane čizme
sve se blišćile pri vatri
a on nogan vatri još bliže

Škepici stalo srce
izgoriće mu čizme
je ji Joki zaja zdraga srca
ali teško bi ji prigorijo
i ote mu se
"Joko brate
izgorićeš mi čizme"

ota u našemu selu
više niko unikoga nije zajima obuću


GUSLAR I GUSLE

Od javorova drva guslari gusle dijali
iz konjskoga repa i konjske grive dlake čupali
na gudalo natezali

sili na stolac
nogu priko noge pribacili
na prikrižene noge gusle položili
gudalon zagudili

ka bi gusle ciliknile
zajaukale
zagukale
tankovito muško grlo uz gusle zapivalo
grlo se s guslan složilo
Bože moj
ko da bi vrime stalo

srce bi tilo iskoči iz prsiju
a guslar-pisnik
zna je muku jucku ublaži
sučiju otkloni
bol otra
ranu zaliči
dušu omami
ko vinon opi

junaštvo opiva
povist pismon ispripovidi
mit stvori
za Homeron nije puno zaostaja

moga je svojin guslanjen
glason i pismon

i vodu na na drugu stranu svrni
i brdo snizi
i potres smiri

 

 

Povezani članci

Who's Online

We have 164 guests and no members online