DUGI RAT

Jesmo li manje pismeni ili više pismeni od naših predaka koji ne koriste emotikone, društvene mreže, digitalni prijenos informacija? U četvrtak 26.10.2017., u prostorima Ilirskog sjemeništa, točnije nove Galerije AZ u 20 sati otvorena je izložba pod nazivom "Post pismenost“ koju organizira Centra za kulturu Omiš. Na izložbi sudjeluje deset eminentnih likovnih i konceptualnih umjetnika koji su pozvani od strane kustoskog para Vice Tomasović i Julije Tomasović. Svi radovi analiziraju intrigantnu temu nove pismenosti i formata knjige koje su pod utjecajem digitalnog razvoja preobličile svoju iskonsku svrhu i oblik. Projekt je financiran od strane Ministarstva kulture, Centra za kulturu Omiš i Grada Omiša. Umjetnički radovi predstavljeni na izložbi zasnovani su na principima metaforičkih vizualnih interpretacija različitih ideja i promišljanja, od motiva društvene participacije do poruka utemeljenih na eksperimentiranju u digitalnim medijima. Više o njihovim autorima pročitajte u nastavku..

IZLOŽBA O TRANSFORMACIJI (ne)PISMENOSTI

Piše: Julija Tomasović

Tema pismenosti u skladu je s povijesnom važnošću Glagoljaškog sjemeništa u kojem je danas Galerija AZ u kojoj se održava ova izložba. Glagoljaško sjemenište bilo je centralno mjesto pismenosti i jezika ovog područja. U njemu se školuju glagoljaški svećenici od samog otvorenja 1750. godine pa do 1885., a sjemenište je značajno utjecalo na porast pismenosti puka jer su polaznici širili svoja znanja po selima. Osim toga, sjemenište je nedvojbeno zaslužno za čuvanje brojnih spisa, među ostalim prvog cjelovitog rukopisnog prijevoda Biblije s latinskoga na hrvatski jezik i Poljičkog statuta na ćirilici.

Zbog važnosti za kulturu i jezik, izložbom naglašavamo neotklonjivu važnost korištenja ovog prostora za analizu društva kroz njegovu pismenost i način komunikacije i edukacije. Ovom izložbom smo pokušali obuhvatili različite načine iskaza ideja i misli, s naglaskom na komunikaciju u 21. stoljeću i neposrednu komunikaciju putem umjetničkih likovnih i konceptualnih elemenata.

Projekt Post pismenost je u Omišu najavljivan kroz takozvane vizualne postere tizere koji su se sastojali od alfabetskog - slovo A, binarnog - 0100 0001 i glagoljaškog prvog slova – AZ koji su tijekom deset dana lijepljeni na plakatnim prostorima grada. Takav način najave izložbe smatramo jednim novim oblikom komunikacije za Omiš, a podsjeća na marketinške metode provokacije, tvrdi Julija Tomasović

Kroz radove u različitim medijima, od video instalacija do minijaturnih ilustracija umjetnici su problematizirati pismenost suvremenog čovjeka, nove komunikacijske mogućnosti posredstvom tehnologije, digitalno urotništvo i vizualni jezik / vizualnu kulturu, novih generacija.

Tako će Momčilo Golub, dobitnik brojnih nagrada 80-ih godina, od kojih je jedna iz New Yorka-Equitable gallery, izložiti tri konceptualna objekta kojima u svom prepoznatljivom stilu tematizira fizički i duhovni prostor knjige.

Trima knjigama bavi se i autorica Gloria Oreb, umjetnica i profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, koja fotografijom, poezijom i crtežima u svoje knjige bilježi umjetničko istraživanje svijeta koji je okružuje.

Na zaboravljeni format knjige, drevne pergamente, referira se rad uspješnog kipara mlađe generacije Luke Mimice koji u reinterpretaciji svojeg starijeg rada uspješno reagira na naslov izložbe.

Na vizualizirani sadržaj unutar knjige autor Luka Duplančić ilustracijama Regoča iz bajke Ivane Brlić Mažuranić. Od izuma pisma ilustracija je bila pratitelj teksta opisujući ono što piše, a ujedno namijenjena onima koji ne umiju čitati zbog čega je bila i ostala liberalnija od tekstualnog iskaza. Duplančić je široj javnosti poznat kao autor oblikovanog omota TBF-a za koji su dobili PORIN-a.

Dino Bićanić, dobitnik nagrade 39. Splitskog salona predstavit će prostornu instalaciju inspiriranu njegovim hvarskim životnim uvjetima s naglaskom na geografsku izoliranost otoka koja ga prisiljava na alternativne modele komunikacije posredstvom društvenih mreža.

Novom vrstom virtualne komunikacije bavi se Marija Ančić koja u svojim u radovima najčešće koristi repetirajuću GIF animacijom. Takva vrsta komunikacije nerazumljiva je nekim prijašnjim generacijama čiji socijalni diskurs nije oblikovalo digitalno okruženje. Marija je prošlogodišnja finalistica nagradne "Radoslav Putar“, a za svoja videa osvojila je 1. mjesto na Gifest festivalu.

Miro Župa, majstor stripa koji svojim stvaralaštvom destabilizira samu definiciju stripa te na prepoznatljiv način demantira svaku njegovu logičku definiciju. U sklopu izložbe sudjelovat će strip-triptihom. Zbog narativne forme strip se povezuje s književnošću pa se često naziva „crtani roman“, što nije slučaj u Župinom stripu koji je crtan u maniri groteske te pripada antikomercijalnoj tradiciji, prepun semantičkih i sintaktičkih akrobacija.

Vedran Perkov je kao polazište svojeg rada koristio tekst Deklaracije o ljudskim pravima koju kodira u vizualne smetnje, one nalik nekadašnjim televizijskim. Upravo cijeli proces umjetnikovog vizualno-slušnog kodiranja podsjeća na manipulacije subliminalnim porukama putem masovnih medija. Vedran je diplomirao slikarstvo u Milanu, nakon čega aktivno izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nagrada Radoslav Putar i Splitski salon.

Tina Vukasović, uspješna mlada multimedijalna umjetnica temi pismenosti, odnosno umijeću iščitavanja oblika, pristupa izloživši preslike 300-tinjak ključeva profesora s Akademije. Preslici ključeva nanizani su tako da tvore kriptotekstualni zapis koji otvara tristotinjak privatnih prostora onima koji ga umiju koristiti.

Carolyn Boyd Tomasović, sudjeluje u brojnim inozemnim izložbama i rezidencijama. U sklopu ove izložbe predstavit će se ready madeom od fragmenata svakodnevnih predmeta, niza fotografija koje podsjećaju na svetačke sličice, poštanskih i kupovnih administrativnih obrazaca te tipografskih elemenata koji grade narativ o nekoj nama nepoznatoj komunikaciji između dva kolaža i dvije blizanke na njima.

Umjetnički radovi predstavljeni na izložbi zasnovani su na principima metaforičkih vizualnih interpretacija različitih ideja i promišljanja, od motiva društvene participacije do poruka utemeljenih na eksperimentiranju u digitalnim medijima.